Bez zaštićenih proizvoda: BH. delicije čekaju europsku zaštitu

Sve zemlje svijeta imaju svoje specijalitete, ali i najizbirljiviji moraju priznati da Bosna i Hercegovina ima toliko prehrambenih brandova da za kvalitetnu, bogatu trpezu ne treba nikakve specijalitete “sa strane”. Uz hercegovački pršut, banjolučki sir trapist i ajvar, sarajevske ćevape, te mnoge druge delicije, ni najveći gurmani neće ostati praznog želuca. Ako se prije toga posluži šljivovica ili loza, a na kraju popije čašica Žilavke ili Blatine, obrok se pretvara u pravu gozbu.

Bez ijednog branda

Iako u BiH ima mnogo proizvoda koji su karakteristični za pojedina područja i koji zaslužuju postati brand, do sada niti jedan proizvod nema takav status, dok istodobno na razini EU postoji više od tisuću zaštićenih proizvoda.

Prema tvrdnjama direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Sejada Mačkića, u BiH postoji oko 155 prehrambenih proizvoda koji ispunjavaju uvjete za zaštitu oznake originalnosti, geografskog podrijetla ili tradicionalnog ugleda hrane. Proizvođači razmišljaju da za svih 160 proizvoda pokrenu postupak zaštite jer smatraju da imaju karakteristična svojstva, a procedura zaštite proizvoda traje oko godinu.

Naime, na upitnik za zaštitu oznake originalnosti, geografskog podrijetla i tradicionalnog ugleda hrane, koji je Agencija za sigurnost hrane BiH uputila u 144 općine, odgovor je stigao iz 54 lokalne zajednice. Ukupno su 32 općine FBiH i 22 iz Republike Srpske prijavile 155 prehrambenih proizvoda koji bi trebali postati brandovi.

Predsjednik Udruženja proizvođača livanjskog sira Jozo Baković rekao je da autohtoni livanjski sir već godinama nije zaštićen, zbog čega se pojavljuju surogati koji se proizvode u više područja u FBiH i na tržištu ga prodaju kao svoj sir.

Najavljeni brandovi

Već su neke općine iz Republike Srpske dostavile prijedloge svojih proizvoda koji bi trebali biti zaštićeni. Brandovi Hercegovine mogli bi postati kajmak, janjeće pečenje i uštipci, iz Bijeljine viljamovka, Ribnik želi zaštititi domaću malinu, a Sokolac livadski med.

- Iz Hercegovine su, osim kajmaka i janjećeg pečenja, prijavljeni i sir iz mijeha, domaća rakija šljivovica, cicvara od pšeničnog brašna i uštipci - kazao je šef Odsjeka za sigurnost proizvodnje u Agenciji za sigurnost hrane BiH Dragan Brenjo. Foča, dodaje, želi zaštititi janjeće meso, masni sir, ribu pastrvu i med, dok u Istočnom Starom Gradu smatraju da bi domaći brandovi trebali biti mliječni proizvodi, domaći sir i suho meso.

Dok jedni žele zaštititi kupine i ribu, drugi opet bundevine sjemenke, podgrmečki kajmak, grmečki seljački kruh i pitu maslenicu. Istodobno, iz Kostajnice je stigao prijedlog za zaštitu kostajničkog kestenova meda, iz Laktaša originalni sir trapist, a u Rogatici žele zaštititi romanijski skorup kajmak i borički krumpir i med. Bijeljina je, osim viljamovke, dunjevače i kasijevače, prijavila i semberski kiseli kupus i pršut, i tako redom.