Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

U pola vanrednih provjera bolovanja zaposleni bili zdravi - eKapija istražuje kakvo je stanje prethodilo novom pravilniku FZO-a

Izvor: eKapija

Četvrtak, 04.04.2024.

12:24

Komentari

Podeli

Poslodavci sve češće podnose zahtjev za vanrednu ocjenu bolovanja - ilustracija (Foto: TippaPatt/shutterstock.com)

Ako ste u proteklom periodu imali naviku da sa posla tek tako odete na bolovanje - kad vam dozlogrdi od kratkih rokova, količine posla, pritiska, loše atmosfere na poslu i slično – što može da bude i sindrom sagorijevanja na poslu ili "burnout" koji je novinar eKapije takođe istraživao, ili vam zatreba malo odmora, pa "prosto" uzmete bolovanje, po svemu sudeći ukoliko živite u Republici Srpskoj, to ubuduće i nećete moći tek tako. I ne samo zato što je sada neke izmjene uveo Fond zdravstvenog osiguranja RS usvajanjem novog pravilnika o privremenoj spriječenosti za rad, već zato što su kontrole bolovanja od strane poslodavaca izgleda postale trend.

A vjerovali ili ne, prijave poslodavcima čini niko drugi do vaše kolege – jer ih često ostavljate same u poslu, jer im često prekidate slobodne dane ili dugo planirani odmor. Iako se sve ovo nekome možda čini malo vjerovatnim, takav je zaključak novinara eKapije na osnovu kraćeg istraživanja, malo zahvaljujući zvaničnim podacima koje je dobio, malo i na osnovu zvaničnih izjava predstavnika Fonda i Unije poslodavca. No, idemo redom.

Vijest o tome da je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja RS usvojio novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad osvanula je na sajtu Fonda tokom prošlog vikenda i od tada se mediji širom zemlje bave ovom temom – šta su novine, šta je bio razlog izmjena pravilnika, da li su poslodavci uticali na izmjene, ko je sve bio uključen u izradu pravilnika, itd.

Iako su u odgovoru novinaru eKapije iz Fonda saopštili da česte zloupotrebe nisu razlog donošenja novog pravilnika, već, kako se navodi u njihovom odgovoru, "kontinuirano unapređenje ove oblasti, jednostavna primjena prava u praksi i da ovo pravo, koje je jedno od dva osnovna prava iz zdravstvenog odiguranja, koristi i onaj ko je bolestan", eventualne zloupotrebe, odnosno nepravilnosti, ipak jesu bile jedan od razloga.

- Isto tako, pripremom ovog pravilnika, žele se postići preciznije odredbe kako bi svaka eventualna nepravilnost bila na vrijeme uočena ili svedena na minimum – stoji u odgovoru Fonda za eKapiju.

Oni podsjećaju da je novi pravilnik pripreman zajedno sa doktorima koji propisuju ovo pravo, kako bi se najbolja rješenja integrisala u regulatorni okvir, a i sada, kao i pri ranijim izmjenama, u kreiranju ovog akta, navode u Fondu, učestvovali su svi relevantni sudionici – sindikalni predstavnici, poslodavci i zdravstvene ustanove, porodični doktori i ljekari iz prvostepenih komisija (Zavod za medicinu rada i sporta RS).

- Ovaj pravilnik je u proteklih nekoliko godina korigovan nekoliko puta, uvedeni su novi kontrolni mehanizmi, koji su ostali i sada, a pojednostavljene su procedure odobravanja bolovanja za trudnice, nepokretna lica i slično – navode u Fondu.

I sve to, kako se navodi u početku odgovora eKapiji, kako bi se "dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe ovog prava svele na minimum".

A nepravilnosti, pa i zloupotreba, očito ima i sudeći po podacima koje je Fond dostavio eKapiji, ali i po onome što se u izjavama za medije nadležnih iz Fonda i Unije poslodavaca može čuti.

Iako će se nekima brojke učiniti neznatnim, one činjenično pokazuju dvije stvari – i da nisu baš svi radnici na bolovanju zaista bolesni, a i da poslodavci sve češće traži provjeru bolovanja. A za to postoje dva načina, ali idemo redom.

Mehanizam za provjeru aktuelnog bolovanja

- U 2023. godini 90 poslodavaca je za 114 radnika zatražilo vanrednu ocjenu bolovanja. Za 63 radnika data je ocjena da su sposobni za rad, a za 51 radnika data je ocjena da se bolovanje produžava – navodi se u odgovoru Fonda.

Samo godinu dana ranije, u 2022, skoro 50% manje poslodavaca je takođe podnijelo zahtjev za vanrednu ocjenu bolovanja, a odnos pola-pola za opravdano/neopravdano bolovanje otprilike je isti.

- U 2022. godini 52 poslodavca su za 57 radnika podnijela zahtjev za vanrednu ocjenu bolovanja. Za 29 radnika je data ocjena da su sposobni za rad, dok je za 28 radnika prvostepena komisija procijenila da su i dalje privremeno spriječeni za rad – kažu u Fondu.

Inače, vanredne ocjene bolovanja mogu se tražiti samo za radnike koji su trenutno na bolovanju.

- Vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su bolovanje koristili nekada ranije i sada već rade, budući da smo imali i takvih zahtjeva za vanredne ocjene od strane pojedinih poslodavaca – kažu u Fondu, napominjući da su poslodavci dužni da, uz zahtjev za vanrednu ocjenu bolovanja, navedu razloge ili dostave dokaz zbog čega sumnjaju da je bolovanje radnika neopravdano.

A vanredna ocjena bolovanja, inače, nije jedini kontrolni mehanizam koji Fond primjenjuje, a nije ni nov – on je postojao i ranije u Pravilniku, a i sada je zadržan.

- Kada je riječ o kontrolnim mehanizmima, još ranije je omogućeno, i to i ostaje i sada u Pravilniku, da poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost bolovanja. Na osnovu tog zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Dakle, prvostepena komisija poziva osiguranika i obavezna je pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju. Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu prvostepene komisije, treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu za vanrednu ocjenu. Ishod ove vanredne ocjene može biti, kako je predviđeno Pravilnikom, ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana - ako se analizom medicinske dokumentacije i pregledom osiguranika ustanovi da je radnik sposoban za posao. O tome poslodavca informiše porodični doktor kako je definisao Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju – navode u Fondu.

Vanredna kontrola završenih bolovanja

A pored vanredne ocjene, postoji i vanredna kontrola. Razlika u odnosu na vanrednu ocjenu je što ove druge kontrole obavljaju kontrolori Fonda, a ne prvostepene komisije za bolovanja. Te kontrole se, kako kažu u Fondu, obavljaju uvidom u zdravstveni karton i medicinsku dokumentaciju i provjerava se da li je ispoštovan pravilnik koji regulište ovu oblast. Odnosno, osiguranici se ne pozivaju na pregled, kao što je slučaj sa vanrednim ocjenama bolovanja. A kod ove kontrole, za razliku od vanredne ocjene, provjera opravdanosti bolovanja može se obaviti i za bolovanja koja su već završena.

- Kada je riječ o tim kontrolama bolovanjima, u 2023. godini 111 poslodavaca se obratilo za vanrednu kontrolu bolovanja za ukupno 254 radnika. U 55 slučajeva su utvrđene nepravilnosti, poput toga da radnik nije na vrijeme upućen na prvostepenu komisiju, ili je bolovanje trajalo duže nego što je naš pravilnik predvidio za određenu dijagnozu i sl. – kažu u Fondu.

Kao što se može zaključiti, nepravilnosti u vezi sa procedurama i dokumentacijom očito ima znatno manje u odnosu na one prve – za aktuelna bolovanja i procjenu nadležnih je li zaposleni zdrav ili nije.

Kolege najbolji u "provjerama" bolovanja

A te sumnje u bolest zaposlenih, vjerovali ili ne, obično poteknu, ne od samih poslodavaca, koliko od kolega zaposlenog koji je na bolovanju. Kojima, očito, nerijetko dozlogrdi kad mu se prekine odmor ili slobodni dani zbog kolege koji je opet "bolestan", ili kad završe sami sa gomilom posla, u kratkim rokovima, jer je kolega opet na "bolovanju". Nerijetke su i situacije, priznaju neki poslodavci za eKapiju, da zaposleni na "bolovanju" ode na odmor, ali se onda vrati malo preplanuo ili ga odaju fotografije na društvenim mrežama koje vide kolege. U laži su, zna se, kratke noge. A nezadovoljni i poslom zatrpan kolega to, očito, jedva dočeka, ako je suditi po izjavi koju je za RTRS dao potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

Kad ih sa odmora vrate na posao zbog koleginog "bolovanja", radnici često prijavljuju zloupotrebe - ilustracija (Foto: PORTRAIT IMAGES ASIA BY NONWARIT/shutterstock.com)

On je, naime, gostujući u Jutarnjem programu RTRS naveo da upravo zaposleni često pokrenu te prijave o lažnim bolovanjima poslodavcima i da je problem lažnih bolovanja teška tema, koja narušava radnu disciplinu u preduzećima. On je izrazio uvjerenje da će ovaj novi pravilnik znatno unaprijediti sprečavanje zloupotreba.

- U preduzećima gdje imate stalno izmišljena bolovanja, onda imate i nezadovoljstvo radnika - onih koji rade. Onda imate problema i u organizaciji posla. Čim radnici vide da je neko od kolega otišao na lažno bolovanje, onda svi redom krenu. Uopšte više ne bude bitno koji je razlog – istakao je Trivić u izjavi za RTRS.

Prema njegovim riječima, radnici negoduju jer zbog tih lažnih bolovanja onda oni koji rade moraju da rade i tuđu smjenu, odnosno tuđi posao.

- Najbolju kontrolu bolovanja vam rade radnici. Sve češće se prijavljuje interno – "e on zloupotrebljava bolovanje". Faktički, zloupotreba bolovanja je poniženje onoga ko radi. Neko mora da zaradi svoju platu, a neko mora biti pola mjeseca na bolovanju – izjavio je Trivić.

Ustanovama koje pogriješe smanjuju budžet

A šta se dešava kada se utvrde nepravilnosti, bar sa ove strane zdravstvenog osiguranja, upitali smo Fond. O onoj drugoj, iz ugla poslodavca, možemo samo pretpostaviti...

- Kada se utvrde nepravilnosti, Fond obično umanjuje mjesečnu tranšu zdravstvenoj ustanovi koja je uputila radnika na bolovanje ne poštujući odredbe pravilnika koji reguliše ovu oblast, u skladu sa ugovorom kojeg Fond ima sa zdravstvenom ustanovom. FZO RS pružanje zdravstvenih usluga za osiguranike ugovara sa zdravstvenim ustanovama, a ne zaključuje ugovore sa ljekarima pojedincima, pa samim tim umanjuje mjesečnu tranšu zdravstvenim ustanovama u slučaju utvrđenih nepravilnosti – navode u Fondu.

A šta kad komisija pogriješi?

Sa druge strane, nisu samo radnici, odnosno neki radnici, ti koji griješe. Ponekad se i u procjeni zdravstvenog stanja pacijenta dešava greška. Zato u Fondu podsjećaju da osiguranik ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog doktora, ima mogućnost da se u roku od 24 sata obrati prvostepenoj komisiji. Isto tako, osiguranik ima mogućnost, u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje i da on nije zadovoljan tim rješenjem, da se obrati Fondu zdravstvenog osiguranja, odnosno da uloži žalbu.

- Primjera radi, u prošloj godini se oko 800 osiguranika žalilo na odluku prvostepene komisije, a više od 50% žalbi je bilo osnovano i osiguranicima je produženo bolovanje – navode u Fondu.

U Fondu takođe napominju da troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

- Podsjećamo i da su i zakonom, a i pravilnikom, povećana prava osiguranika, pa se tako za određene kategorije, poput trudničkog bolovanja, bolovanja zbog malignih bolesti, njege djeteta oboljelog od malignih bolesti, plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, dok je ranije bilo 70 odsto.

Koje su sve novine novog pravilnika?

Inače, kako je eKapija objavila, po usvajanju novog pravilnika o postupku privremene spriječenosti za rad, Fond je pri donošenju novog pravilnika uvažio sugestije poslodavaca koje se odnose na preciznije ostvarivanje prava na bolovanje za dijagnoze za koje je predviđena maksimalna dužina bolovanja u ukupnom trajanju od 28 dana. Naime, ukoliko osiguranik u periodu od šest mjeseci zbog ovih dijagnoza bude na bolovanju više od 45 dana, kod ponovnog otvaranja bolovanja potrebno je da porodični doktor osiguranika uputi na prvostepenu komisiju.

Na komisiju i ako se bolest vrati

Takođe, novi pravilnik definiše da ukoliko se ispostavi potreba za daljim liječenjem, po istoj dijagnozi, nakon šest dana od zaključivanja bolovanja, porodični doktor će osiguranika odmah uputiti na prvostepenu komisiju radi ocjene potrebe za ponovnom privremenom spriječenošću za rad. Isto tako, porodični doktori mogu da prekinu bolovanje i prije isteka roka koji je utvrdila prvostepena komisija ukoliko procijene da se zdravstveno stanje poboljšalo. To se, takođe, odnosi i na prvostepenu komisiju, koja isto može da prekine bolovanje i prije roka koji je predložio ljekar specijalista odgovarajuće grane medicine.

Ostaje javljanje doktoru na 15 dana

Osim toga i dalje ostaje obaveza koja je propisana Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju o javljanju porodičnom doktoru svakih 15 dana dok je osiguranik na bolovanju, izuzev u slučaju bolničkog liječenja. U slučaju da se osiguranik ne javi, porodični doktor daje ocjenu da je sposoban za rad.

Takođe, u novom pravilniku i dalje je ostala odredba da u cilju spriječavanja pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta, osiguranik za vrijeme bolovanja ne napušta mjesto prebivališta osim u slučaju posjete porodičnom doktoru ili zbog obavljanja dijagnostičkih pretraga na koje je upućen van mjesta prebivališta.

Pa, sudeći po svemu napisanom, oni koji su dosad zloupotrebljavali bolovanje očito će morati debelo da razmisle prije nego što sa posla uteknu na odmor, pardon, "bolovanje".

Danijela Stanimirović-Gavrilov

Firme:

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Banja Luka

Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske Banja Luka

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

Kriza sa zapada drma i domaće firme, narudžbe drastično smanjene Finansije

Zoran Škrebić novi predsjednik Unije poslodavaca Srpske Vijesti

FZO RS usvojio Program kojim se omogućava nadoknada troškova prenatalnih testova Finansije, Zdravstvo

Saša Trivić podnio ostavku: Ne želim više da pričam o minimalcu i da se svađam Agro, Finansije

Novi uslovi za odlazak na bolovanje u RS - Evo šta propisuje usvojeni pravilnik Finansije, Zdravstvo

Minimalac podigao prosječnu platu u Srpskoj na 1.392 KM Vijesti

Bolesni smo od posla, ali dijagnozu nemamo - Iako je u vrhu evropskih zemalja po sindromu "sagorevanja" na radnom mestu, Srbija još ne priznaje "burnout" Zdravstvo

Poslodavci iz RS tvrde da ih niko iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati Finansije

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.