Danijele, napusti kancelariju - Hoće li nam roboti praktikanti koji ne piju, ne jedu i ne traže platu uzeti posao

(Foto: Vojislav Vujanić)

Kreativci će možda prevrnuti očima, ali bolje bi im bilo da sarađuju sa vještačkom inteligencijom (AI) u svom radu. Jer, samo tako njihova pozicija biće sigurna - poruka je panel diskusije "Početak velike promjene" održane u utorak na Danima Internet domena Srbije u organizaciji Fondacije Registar nacionalnog internet domena Srbije.

Panelisti su otkrili kako AI utiče na njihov svakodnevni rad, kako se prilagođavaju promjenama i kuda nas one vode. Možda baš na Biro za nezaposlene, kako će objasniti Danijel Milošević, kopirajter, brend strateg koji radi pretežno sa tehnološkim kompanijama i autor poznate LinkedIn stranice Demotivacija.

Kad ti ChatGPT ukrade klijente

Milošević ne krije da mu je Chat GPT u početku uzeo neke klijente, pa je čak, kako kaže kroz osmjeh, razmišljao o promjeni karijere.

- Ali zanimljivo je da su se poslije tri-četiri mjeseca klijenti vratili. Chat GPT je i dalje reproduktivna mašina od koje ja znam da tražim ono što meni i biznisima za koje radim treba. On to još ne može - ograđuje se Milošević.

Jednu stvar, ipak, delegirao je mašini. Kreirao je botove trenirane na podacima klijenata koji zatim kompanijama pružaju brzu operativnu pomoć kada Danijel to ne može.

- Na primjer, treba im status za Fejsbuk i Chat GPT im da deset prijedloga. On to radi odlično. Eto, može da se kaže da sam napravio robote praktikante koji mi pomažu u poslu, a još i ne piju i ne jedu. Dok ne dođe jutro kad ću doći na posao, a oni će mi reći da im više nisam potreban i da mogu da izađem iz kancelarije - kaže Milošević kroz osmjeh.

Zatim, nešto ozbiljnije dodaje:

- Svakog dana se nešto mijenja u našem poslu, a budućnost vidim kao saradnju čovjeka i AI. Industrija će se prilagođavati, ali neki ljudi će ostati bez posla, nažalost.

Sokoćalo moje, najkreativniji na svijetu, reci mi, ko je

Da se kreativne agencije već prilagođavaju, potvrđuje suosnivač agencije Žiška Miloš Skokić. Prema njegovim riječima, dolaskom AI dosta se promijenilo u njihovom poslu, ali tiho i bez pompe.

- Zaposleni su počeli da usvajaju razne AI alate u svakodnevnom radu, a počeli smo i da primjećujemo u brifovima klijenata očekivanja u vezi sa AI. Zato smo unutar agencije započeli internu edukaciju o korišćenju alata AI - otkriva Skokić.

Na osnovu istraživanja koje je sproveo u svojoj agenciji koja ima 33 zaposlena, Skokić je primijetio da svi zaposleni koriste AI u svakodnevnom radu. Svaki drugi koristi vještačku inteligenciju za istraživanje i zamijenu za Google, dok znatno manje, tek četvrtina, koristi AI za produkciju sadržaja.

- AI pruža mogućnost da za jedan dan od neke opšte ideje dođem do više konkretnih različitih ideja koje ne mogu da se plasiraju dalje kao konačno riješenje, ali gdje odmah vidim šta će biti problem u produkciji. Onda se naoružan tim informacijama vratim u moj ljudski mozak i nastavim sa razradom, tako da bih rekao da, zahvaljujući AI, lako mogu da vidim svu ružnoću moje ideje - objašnjava Skokić.

On napominje da su kao agencija usvojili neke AI alate koji štede vrijeme, poput onih koji omogućavaju dodavanje titla u video, zatim alata za obradu zvuka, generisanje grafičkih rješenja, što omogućava da se isti posao završi tri do četiri puta brže nego ranije. Ali, ne krije da se pojavilo, kako kaže, čudno očekivanje da će AI zamijeniti čitave kreativne procese koji traju dugo.

- Mi smo već od jednog klijenta koji je tražio godišnju komunikacionu strategiju za brend, dobili zahtjev da pored naše ponude, napišemo i šta je rekao AI. Pojavljuju su neka očekivanja da je AI magični štapić koji riješava sve, ali ja to još ne vidim, bar u kreativnim agencijama - siguran je Skokić.

Ko se brže prilagodi, njemu posao

Za razliku od agencija čiji zaposleni, kako se pokazalo na primjeru Žiške, koriste AI u procesu istraživanja, na fakultetu je u toj fazi neophodan čovjek, objašnjava Đorđe Krivokapić, vanredni profesor prava informaciono-komunikacionih tehnologija na Katedri za organizaciju poslovnih sistema Fakulteta organizacionih nauka.

- Mi moramo znati izvore, autore, u čemu nam ne pomaže AI, ali on stupa na scenu u sljedećoj fazi kada treba prenjeti sve do čega smo došli istraživanjem u prvi nacrt. To je najveći posao koji autor ima i u čemu AI znatno pomaže. Poslije ide dotjerivanje u čemu je opet nezamjenjiva uloga čovjeka - kaže prof. dr Krivokapić.

Krivokapić vjeruje da je u pedagoškom radu neophodno uključiti AI kako bi se studenti na vrijeme upoznali sa ograničenjima i mogućnostima vještačke inteligencije. Idealno je, kaže, da jedna grupa studenata radi sa mašinom, druga bez, jer će tako steći vještine da razlikuju jedan sadržaj od drugog, vidjeti gdje im AI (ne) pomaže.

- Svuda gdje je moguće treba uključiti tehnologiju. Moramo da budemo adaptiblni. AI se prilagođava, pa tako moramo i mi. Vidjećemo ko će se brže prilagoditi - poručuje Krivokapić.

On podsjeća da se u svakoj industrijskoj revoluciji desilo da mašina preuzme dio poslova, ali sada prvi put, ona ulazi na teren intelektualnih i kreativnih poslova. Kad je riječ o etici, profesor napominje da nema spora oko korišćenja AI za poslove koje sami možemo da uradimo, a vještačka inteligencija nam samo štedi vrijeme. Ali, za one koje ne možemo, otvara se nepregledno polje etičkih dilema.

- Ima i onih poslova koje ne znate sami da uradite, ali znate da izvršite evaluaciju kako je posao urađen. Da meni, npr, kao pravniku, Chat GPT riješi neku matematičku zavrzlamu. Ali za tu evaluaciju je potrebno mnogo šire obrazovanje od onog koje imamo jer je to spoj tehničkih i društvenih problema.

Programeri, čuvajte se

Dane Blačić, kreativni tehnolog, zato i savjetuje mladim ljudima na početku karijere da se ne specijalizuju, već da gledaju širu sliku. Programeri su, kaže, prvi na tapetu da ih AI potisne.

- Stvaralaštvo će preživjeti jer će ljudi i dalje tražiti kreativnu ideju koju su izmislili ljudi. Ali simbioza čovjeka sa AI je svakako bliža budućnost. Kasnije se možda desi ovo da nam poruče da treba da izađemo iz kancelarije - zaključuje Blačić.

M. Dedić