BiH uprkos krizi popravlja bilans sa ovim tržištima

Prema analizi Spoljnotrgovinske komore BiH, obim spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. godini iznosio je 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39%, odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu.

Pad izvoza u 2023. godini je za 1,20 milijardi KM ili 6,57% u odnosu na godinu ranije.

- Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini bilježi pad za 875,60 miliona KM ili 3,01% u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 60,8% i manji je za 3,68% u odnosu na 2023. godinu. Smanjen je izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u 16 zemalja EU, ali je i dalje nastavljen trend povećanog obima izvoza na ključna tržišta: Njemačku i Austriju.

Smanjenje ukupnog obima razmjene rezultat je smanjenja tražnje i pada privrednih aktivnosti na nivou EU, geopolitičke tenzije, te smanjene potražnje za energentima - naveli su iz STK BiH.

Tako je ukupan obim razmjene sa zemljama EFTA iznosio 1,16 milijardi KM.

- Izvezeno je robe na tržište EFTA u vrijednosti od 465,26 miliona KM, što je više za 4,57% u odnosu na 2022. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 701,06 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 36,33%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 235,80 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 66,4% - piše u ovim podacima.

Sa takozvanim ostalim tržištima obim razmjene u prošloj godini iznosio je 5,61 milijardu KM.

- Izvoz je iznosio 1,23 milijarde KM i veći je u odnosu na 2022. godinu za 3,30%. Uvoz je iznosio 4,37 milijardi KM i manji je za 2,23% u odnosu na 2022. godinu. Deficit sa ostalim tržištima je iznosio 3,2 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 28,3% - stoji u podacima.

Obim razmjene sa EU je iznosio 31,25 milijardi KM, što je manje za 6,71 odsto u odnosu na 2022. godinu.

- Ukupan obim EU razmjene predstavlja 68,8% ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom. U 2023. godini je na tržište EU izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 12,4 milijarde KM, što je manje za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Iz EU je uvezeno robe u vrijednosti od 18,8 milijardi KM, što je manje za 0,59% u poređenju sa prethodnom godinom. U ukupnom izvozu EU učestvuje sa 72,3%, a u uvozu sa 66,7%. Deficit sa EU iznosi 6,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 65,9%.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da povećan izvoz BiH u pojedine zemlje pokazuje da nije sve bilo loše za domaću ekonomiju u prošloj godini.

- Činjenica je da je bilo određenog smanjenja izvoza, ali je došlo i do smanjenja uvoza. Unutar strukture razmjene došlo je do raspodjele. U zemljama EU je bio veći pad zbog činjenice da je u većem broju ekonomija zbog mnogih kriza smanjena privredna aktivnost. Finansijski kad se gleda, zbog rasta cijena, odnosno visokih stopa inflacije, došlo je do povećanja u razmjeni sa pojedinim zemljama. Taj nivo rasta treba vezati za rast cijena, a ne za fizičko povećanje izvoza i uvoza. Ipak, održavanje privredne aktivnosti na nivou prethodnih godina veliki je rezultat, s obzirom na ozbiljne padove privredne aktivnosti koje imamo na nivou EU - zaključio je Stanić.

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH Sarajevo

Milenko Stanić

pad izvoza

uvoz izvoz

spoljnotrgovinska razmjena BiH

trgovinski deficit

trgovinski suficit

zemlje EFTA