Državnu pomoć treba zaustaviti: Kako bi ovo upozorenje danskog ministra privrede uticalo na evropsku industriju?

EU je značajno ublažila svoja pravila za nacionalne subvencije, poznate kao državna pomoć, u dva navrata 2022. i 2023. – kao odgovor na energetsku krizu, kao i na američku i kinesku industrijsku politiku.

Trenutno popuštanje pravila EU o dodeljivanju državne pomoći ne bi trebalo dalje produžavati, upozorio je danski ministar privrede Morten Bodskov u utorak (20. februara) dok je bio u Berlinu da se sastane sa svojim njemačkim kolegom Robertom Habekom, žestokim zagovornikom relaksacije okvira EU.

EU je značajno ublažila svoja pravila za nacionalne subvencije, poznate kao državna pomoć, u dva navrata 2022. i 2023. – kao odgovor na energetsku krizu, kao i na američku i kinesku industrijsku politiku.

Dok su veće države članice, kao što su Njemačka i Francuska, uspjele da iskoriste dodatnu fleksibilnost u velikoj mjeri da podrže domaću industriju, manje države članice su u više navrata izražavale zabrinutost da bi promjena mogla da koristi pretežno zemljama sa dubljim džepovima.

- Državna pomoć nije rješenje i mislim da to treba zaustaviti - rekao je Bodskov, koji je zadužen za industriju, poslovanje i finansijska pitanja, u intervjuu za Euractiv u utorak 20. februara.

Napominjući da je Danska stvorila uspješan industrijski sektor bez upotrebe državne pomoći – u sektorima kao što su nauke o životu i obnovljiva energija – rekao je da instrument javne podrške "sigurno nije alat koji smo iznjeli na sto".

Privremeni okvir za krizu i tranziciju (TCTF), koji trenutno daje državama članicama veće mogućnosti da podrže domaću industriju, ne bi trebalo da se produžava duže od naredne četiri godine – uz odobrenja paketa državne pomoći do 2025. godine, a stvarna implementacija se očekuje do 2027, tvrdio je Bodskov.

- Mislim da bi to trebalo da bude prozor koji je Evropa otvorila upravo sada, 2024. i 2025. godine, sa nastavkom do 2026. i 2027. godine - rekao je on.

Dok je državna pomoć tradicionalno bila podvrgnuta strogim ograničenjima prema pravilima EU, kako bi se zaštitila tržišna konkurencija, trenutni izuzeci uključuju opciju, za bilo koju zemlju EU, da se "podudare" subvencije koje pojedinačnim kompanijama nude zemlje koje nisu članice EU – kako bi se spriječile kompanije od preseljenja u inostranstvo.

Šemu, koju je Euractiv predstavio početkom 2023, Njemačka je prvi put iskoristila u januaru, kada je Evropska komisija odobrila njemačku pomoć od 902 mil EUR švedskom proizvođaču baterija Northvolt za novu proizvodnu lokaciju u Heideu, Njemačka, nedaleko od Danske granice.

U utorak se Bodskov sastao sa Robertom Habekom (Zeleni), dugogodišnjim kritičarem ograničenja EU povodom nacionalnih subvencija, koji je jednom uporedio popunjavanje potrebne dokumentacije sa "psećim godinama".

Njemački mistar ekonomije Habek je rekao u julu prošle godine da "su ovi pregovori o državnoj pomoći izuzetno komplikovani jer Evropa vrlo pedantno pazi da jedna zemlja ne iskoristi drugu".

- Oni koji su prošli kroz ovo jednom su ostarili zbog procedura apliciranja. To je kao psjeće godine, jedna se računa kao sedam, jer je tako, tako dosadno - dodao je.

Iako se Habek - kao i vodeća njemačka vladajuća stranka SPD - ranije zalagao za popuštanje ograničenja nacionalnih subvencija, on u cjelini podržava širu sliku pristupa EU kao bloka.

Podržavajući novi instrument na nivou EU kako bi se osiguralo da svaka članica bude ohrabrena da podstiče nacionalne industrije, on je u utorak objasnio za Euractiv da, u dugoročnom smislu, njegov stav se poklapa sa Bodskovljevim razmišljanjem - ali se razlikuje u načinima podsticanja evropske konkurentnosti.

- Mogao bih reći da se slažemo da je Evropa u posebno konkurentnom položaju, posebno u istorijskom poređenju. Kina, kao što možete vidjeti, pokušava da preuzme druga tržišta sa državnim subvencijama za masovnu proizvodnju robe. To se može definisati kao agresivan čin.

"Ako te cijene prenesemo na kupce, na ekonomiju, možemo završiti u začaranom krugu, a to ne može biti ispravno", rekao je Habek.

"Drugim riječima, tada moramo da raspodjelimo subvencije na neki način tako da više troškovi proizvodnje zapravo ne uništavaju ono što želimo da očuvamo, a to je konkurentnost evropske ili njemačke ekonomije", objasnio je.

Bodskov, s druge strane, podržava i druge mjere osim državne pomoći, poput investicija u istraživanje i razvoj, kao i visoko obrazovanje.

"Ključ uspjeha Danske u zelenom pravcu je jedna stvar: sposobnost da se hiljade i hiljade nekvalifikovanih i kvalifikovanih radnika prebaci na nova zelena radna mjesta".

Projekat fonda na nivou EU takođe nailazi na protivljenje njemačkog ministra finansija, Kristiana Lindnera iz stranke FDP koja je naklonjena poslovnom sektoru, koji je generalno kritikovao javne subvencije.

Ministar privrede Danske

Ministarstvo ekonomije Njemačke

Morten Bodskov

Robert Habek

državna pomoć u EU

Privremeni okvir za krizu i tranziciju