Djelomičan oporavak potražnje za kreditima u BiH, ali i dalje otežani uslovi ponude

Prošla godina je iz perspektive evropskih banaka bila relativno uspješna i ostvareni su visoki profiti, iznad nivoa iz 2020. Pozitivne rezultate također su prijavile evropske prekogranične grupacije i druge banke koje su aktivne u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi (SIJIE), a uglavnom zahvaljujući implementaciji mjere za ograničenje izloženosti rizicima povezanim s trendovima na finansijskim tržištima, navodi se u izvještaju Evrospske investicijske banke o istraživanju o bankovnom kreditiranju.

Izgledi su bili potpuno drugačiji u martu prošle godine, kada se bankovni sektor suočio s poremećajima s mogućnošću eskalacije. Ove turbulencije nadovezale su se na rusko-ukrajinski sukob koji je već narušio temelje tržišta, a posljedice su još uvijek vidljive po pokazateljima viših rizika u određenim zemljama u regiji. Prema najnovijem EIB-ovom istraživanju o bankovnom kreditiranju za zemlje SIJIE, evropske bankovne grupacije za zadnjih šest mjeseci također ukazuju na nižu profitabilnost u svojim regionalnim podružnicama u odnosu na cjelokupno poslovanje grupacija, što dosada kod većine njih nije bio slučaj.

U Bosni i Hercegovini primjećujemo malo bolju situaciju jer su banke u odnosu na cijelu grupaciju i dalje objavljivale viši (33%) ili jednak (67%) prinos na aktivu na lokalnom tržištu. 50 % prekograničnih bankovnih grupacija u zemlji nastoji selektivno proširiti obim poslovanja (slično rezultatima prethodne ankete) ili ga održati na istom nivou.

Općenito, procjenjuje se da je ekonomija u BiH tokom 2023. porasla za 2,2%, a za 2024. i 2025. očekuje se da će se porasti za 2,8%, odnosno 3,4% (prema prognozi Svjetske banke), čemu su doprinijeli jačanje potrošnje, postepeno smanjenje inflacije i oporavak u eurozoni. Domaći bankovni sistem dobro je kapitaliziran i dosada uspijeva apsorbirati efekte težih finansijskih uslova i druge jake negativne faktore.

Finansijski sistem Bosne i Hercegovine u velikoj je mjeri u stranom vlasništvu, pri čemu banke pod stranom kontrolom čine oko 81% aktive. Većina matičnih bankovnih grupacija svoj tržišni položaj u zemlji smatra zadovoljavajućim (50%) ili optimalnim (25%). Usprkos tome, Bosna i Hercegovina je u pogledu tržišnog potencijala u relativno lošijem položaju u odnosu na druge zemlje u regiji, jer pola matičnih banaka tržišni potencijal ocjenjuje kao nizak, a pola kao srednji.

Uslovi ponude kredita u BiH (spremnost banaka na davanje kredita) ostali su loši u zadnjih šest mjeseci, a u korporativnim segmentima je zabilježeno pogoršanje. Za sljedeće mjesece očekuje se da će uslovi na strani ponude kredita ostati loši, što je u skladu s lokalnim i globalnim trendovima monetarnih politika.

Uslovi potražnje za kreditima (spremnost klijenata banaka na podizanje kredita) poboljšavali su se tokom zadnjih šest mjeseci. Taj pozitivni trend zabilježen je u svim korporativnim segmentima i segmentima domaćinstava, a posebno je potaknut potrošačkim kreditima. Očekuje se da će se uslovi potražnje u svim kreditnim segmentima dodatno poboljšati u sljedećih šest mjeseci. Ovo ukazuje na to da klijenti nastavitie da apliciraju za kredite, ali se očekuje da će banke ostati vrlo oprezne.

Kvalitet kredita (sposobnost klijenata da otplate kredite) ostao je visok – udio loših kredita se od kraja 2022. do drugog kvartala 2023. dodatno smanjio s 4,5% na 4,1%. Međutim, tokom sljedećih šest mjeseci očekuje se pogoršanje kvaliteta kredita, u čemu je glavni faktor korporativni segment. Pokazatelji profitabilnosti također su se općenito poboljšali u 2023. u odnosu na 2022. (u 2. kvartalu 2023. prinos na aktivu i prinos na kapital iznosili su 2,0% odnosno 15,9%).

Sveukupno, banke koje posluju u zemljama SIJIE iznimno su stabilne, profitabilne i nastoje se proširiti u regiji. Ali tokom sljedećih mjeseci njihovi će klijenti, kako kompanije tako i domaćinstva, i dalje biti suočeni s teškim uslovima ponude kredita, a Bosna i Hercegovina nije iznimka.