Mali proizvođači mlijeka prepreka BiH na putu ka EU - Mljekari burno reagovali na novu strategiju

Burne reakcije mljekara na Strategiju poljoprivrede do 2027. koja predviđa usklađivanje sa evropskim standardima, bile su opravdane, ocijenio je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Kemal Hrnjić, gostujući na RTV USK. Ovaj sektor, kako je naveo, nije prihvatio implementaciju onoga što dokument predviđa, zbog čega su u resoru pristupili izmjenama.

- Nakon nekoliko sastanaka sa poljoprivrednicima, mislim da su oni to prihvatili jako pozitivno, i smatram da je ono što je Ministarstvo uradilo i što će vrlo brzo donijeti na sjednicu Vlade FBiH, kao prijedlog nešto što će mljekarstvo sigurno pogurati naprijed u narednim godinama - rekao je Hrnjić.

Podsjetio je da 75% farmera u FBiH ima tek tri do pet grla u štalama, dakle, riječ je o malim proizvođačima s kojima BiH ne može dočekati ulazak u Evropski uniju jer bi to za njih bilo pogubno, budući da kao takvi nisi samoodrživi i ne bi opstali.

- Pravimo strateški plan da do 2027. bude jedan prijelazni period. Smatramo da je 25 krava na nekoj farmi minimalno da ona bude samoodrživa, sve ispod toga je teško očekivati - ocijenio je ministar.

Oni će, kako je precizirao, dobiti više novca kroz poticaje nego do sada, odnosno kombinirani model podrške - po grlu odmah na početku godine te po litru mlijeka. Njima će kroz drugu mjeru biti pružena i pomoć za kupovinu grla, mješaone hrane, muzilice, da šire štalske kapacitete, a jedini uslov je rast, odnosno da do kraja strateškog perioda budu obrti ili pravna lica.

Analizom sektora, kako je rekao, ustanovljeno je da veliki i srednji proizvođači stagniraju, dok mali gase svoja gazdinstva. Tokom 2024. najavio je pregovore i sa ovim prvim u cilju usklađivanja njihovog poslovanja po evropskom sistemu, podsjetivši da se BiH obavezala na ZPP, a najave su da će ta politika biti još strožija nakon 2027. godine, gdje neće biti isplata ni po grlu, nego samo po hektaru zemljišta.

To bi u velike probleme dovelo proizvođače koji nemaju vlastitu zemlju.

- Proizvodnja mlijeka ne trpi velike lomove - rekao je između ostalog, komentirajući otkupne cijene. Prema riječima Hrnjića, koji je dugo radio u ovoj industriji, fening - dva u plus ili minus je nešto što se može podnijeti, sve iznad može napraviti probleme proizvođačima. Trenutno su Unsko-sanski i Tuzlanski kanton najveći proizvođači mlijeka u FBiH.

- S 10 mil KM će biti potaknuta industrija u svojim investicijama, a za narednu godinu smo tačno definirali one industrijske grane koje nam nedostaju, na tržištu. Kad je u pitanju proizvodnja mlijeka, najveći vanjskotrgovinski deficit ostvarujemo zbog neproizvodnje sira, maslaca i mlijeka u prahu - rekao je ministar i dodao da će upravo oni biti značajno potaknuti.

Osim mljekarstva, mnogo je problema, prema riječima ministra i u proizvodnji mesa, odnosno rapidnim rastom njegovog uvoza u posljednjem desetljeću. Stoga, najavljuje promjene i u poticanju tova junadi.

- Naš izvoz nije pokrio ni 10% uvoza. Vrlo veliki problemi su kada je u pitanju tov junadi - rekao je Hrnjić i dodao kako prijeti nestanak te proizvodnje u FBiH. Najavio je povećanje poticaja za tov junadi iz domaćeg uzgoja, a smanjiti, odnosno učiniti nepovoljnijom mjeru podrške tova iz uvoza.

Kada je riječ o voćarstvu, fokus će biti na proizvodnji voćnih sokova.

Govoreći o štetama u protekloj godini, naveo je kako je najviše stradala proizvodnja pšenice, posebno u Posavskom kantonu, zbog čega je 2,5 mil KM iz budžeta usmjereno za pomoć tim proizvođačima. Istaknuo je i problem sa kvalitetom i prinosima pšenice, te najavio veće uključivanje struke.

Veliki problemi su i s poljoprivrednim zemljištem, budući da u FBiH nije sve stavljeno u funkciju, uz to, zemljišta su degradirana, a zadnjih 10 - 15 godina nije vođeno računa ni o njegovom oplemenjivanju. Federalni poljoprivredni zavod kao ni Agropedološki zavod nisu dovoljno uključeni.

- Možda prvi put u zadnjih deset godina, ljudi iz Ministarstva su ove godine popratili i vidjeli konkretne pokazatelje, kakvog nam je kvaliteta pšenica, koliki su prinosi, kakav je kvalitet zemljišta i vjerujte podaci do kojih smo došli baš nisu ohrabrujući - rekao je Hrnjić.

Vlada FBiH Do danas nije razmatrala štete od poplava i drugih elementarnih nepogoda koje su zadesile proizvođače u protekloj godini, jer izvještaji nisu došli na propisanim obrascima. No, resorno ministarstvo je izdvojilo dodatna sredstva za određene poljoprivrednike koji su pretrpjeli štete, ali ne i za malinare jer njih program federalnih poticaja nije razmatrao.

- Pokušat ćemo prilagoditi program poticaja, jer to je značajna grana od koje u FBiH živi mnogo ljudi u FBiH, nekada smo imali proizvodnju od 20 hiljada tona maline, danas tri hiljada tona u svim kantonima, bio bi red da sačuvamo barem ovo što je ostalo - rekao je ministar dodavši da će otkupljivačima narednih dana biti isplaćen uvećani poticaj te ih pozvao da povećaju cijenu otkupa.

Od 166,5 mil KM agrarnog budžeta, do sada je isplaćeno oko 98 mil KM ukupnih zahtjeva koji su stigli obrađeni iz kantonalnih ministarstava. Očekuje da će kompletan budžet biti isplaćen u januaru naredne godine. Za 2024, prema trenutnim najavama, planira se 200 mil KM za poticaj agrara. Strategija poljoprivrede FBiH do 2027. će se, prema očekivanjima, u narednoj godini naći u parlamentarnoj proceduri.