NavMenu

Da li ulagati u sirovine u 2024. godini?

Izvor: Biznis&Finansije Utorak, 12.12.2023. 09:03
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pix One/shutterstock.com)Ilustracija
Svjetska banka predviđa da će sljedeće godine cijene sirovina pasti u prosjeku za četiri odsto, nakon pada od 24% ove godine. Goldman Saks (Goldman Sachs), međutim, veruje da ulaganje u sirovine donosi dobre prinose.

Cijene roba zabilježile su ove godine najveći pad od pandemije, ali su ostale na visokom nivou, prema agregatnom indeksu cena robe Svetske banke. Ovi padovi će se ublažiti 2024. godine, ali će indeks i dalje pasti za četiri odsto, predviđa ova finansijska institucija u izvještaju s kraja novembra.

Očekuje se da će se cijene energenata, gde nafta igra glavnu ulogu, smanjiti za pet odsto, navodi Svjetska banka. Metali i prehrambene sirovine takođe će zabeležiti pad cena u 2024. Slab privredni rast sljedeće godine usporiće tražnju.

Nepoznat je uticaj geopolitičkih rizika. Intenziviranje sukoba na Bliskom istoku uticalo bi na cene nafte i drugih energenata, a trgovinska ograničenja bi mogla da podignu cene prehrambenih proizvoda, ocjenjuje Svjetska banka.

Goldman preporučuje ulaganje

S druge strane, investicioni gigant Goldman Saks preporučuje da se ulaže u sirovine. Njihovi analitičari predviđaju prinos od 21% u narednih 12 meseci u novembarskom izveštaju, pri čemu su veće cijene energije i industrijskih metala pokretale ovaj rast.

U Goldman Saksu se klade na postepeno popuštanje stroge monetarne politike američke i evropske centralne banke. To bi takođe trebalo da omogući snažniji privredni rast i time podrži tražnju za sirovinama, piše Jan Artiček za Forbes Slovenija.

Proverili smo kakve su prognoze kretanja cena ključnih sirovina u kategorijama energenata, metala i hrane.


OPEK protiv OECD

Cijene sirove nafte padaju od kraja septembra, uprkos smanjenju proizvodnje OPEK+. Visoke rezerve nafte u razvijenim zemljama, loše prognoze privrednog rasta i pooštreni finansijski uslovi donose manju tražnju za crnim zlatom.

Vest Teksas Intermidiejt (VTI), jedna od svetskih referentnih stopa, pala je sa više od 90 USD po barelu u septembru na sadašnjih 70 dolara.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Međunarodna agencija za energetiku (IEA) – glavni prediktori cena nafte – dale su u novembru prilično različite prognoze tražnje u 2024. OPEK očekuje povećanje od 2,25 miliona barela dnevno, uglavnom zbog Kine.

IEA, s druge strane, predstavlja stav razvijenih zemalja, koje su najčešće među glavnim uvoznicima nafte. Oni su u poslednjoj prognozi za narednu godinu spustili očekivani rast tražnje sa milion barela dnevno na 880.000 barela dnevno.

Naravno, u interesu zemalja članica OPEK-a je da imaju veću tražnju, što znači i višu cenu, dok bi zemlje uvoznice radije imale manju tražnju, a time i nižu cenu. Razlika između ove dvije procjene iznosi više od procenta svjetske dnevne potrošnje nafte.

Prema Goldman Saksu, cijena nafte 2024. godine će se kretati između 70 i 100 dolara po barelu. Svetska banka predviđa da će ovogodišnje cene u proseku biti 84 dolara za barel, a sljedeće godine 81 dolar. Očekuje se da će smanjenje proizvodnje zemalja OPEK-a biti djelimično nadoknađeno većom proizvodnjom u zemljama koje nisu članice izvozne grupe.


Cijene gasa u Evropi su malo niže

Očekuje se da će zbog manje tražnje evropske cijene prirodnog gasa 2024. pasti za dodatnih četiri odsto. Ove godine su pali za 68 odsto, napominje Svjetska banka, poslije energetske krize izazvane prošle godine prekidom isporuke gasa gasovodima iz Rusije.

Evropa je ruski gas zamenila uvozom tečnog prirodnog gasa (LNG). EU ulazi u novu zimu sa značajnim zalihama. Skladišta gasa širom kontinenta su popunjena skoro 93%, prema Gas Infrastructure Europe (GIE). Cijene gasnih fjučers ugovora na holandskoj TTF berzi kreću se oko 40 evra po megavat satu.

U 2024. godini očekuje se i pad cijena prirodnog gasa i LNG-a u SAD – za 20, odnosno sedam odsto, navodi Svjetska banka.


Industrijski metali će biti jeftiniji

Nakon projektovanog pada od 12% u 2023. godini, očekuje se da će cijene industrijskih metala poput bakra, nikla, olova i cinka sljedeće godine pasti za još pet odsto zbog manje potražnje. Svjetska banka očekuje poboljšanje tek 2025.

Agencija za kreditni rejting Fič objavila je sličnu prognozu prošle nedelje. U izveštaju, analitičari su napisali da bi cena bakra na Londonskoj berzi metala mogla da padne za dva odsto sljedeće godine na 8.600 dolara po metričkoj toni. Očekuje se da će ruda gvožđa pasti do osam odsto na 111 dolara po toni, dok se očekuje da će cink pasti za oko 29 odsto na 2.550 dolara po toni.

Istraživačka agencija BMI, s druge strane, ima pozitivne izglede za kalaj, aluminijum, bakar, olovo, čelik, koksni ugalj i rudu gvožđa. Zbog viška ponude na tržištu predviđaju samo pojeftinjenje nikla i cinka. Rast cijena će inače biti nizak zbog usporavanja globalnog ekonomskog rasta, kažu oni.


Svjetli izuzetak

Plemeniti metali, posebno zlato, trebalo bi da prođu bolje 2024. godine, predviđa Fič (Fitch). Očekivano smanjenje stope u SAD sledeće godine moglo bi da pomogne podizanju spot cena za 11 odsto na 1.900 dolara po unci.

Cijena zlata je obično obrnuto proporcionalna vrednosti dolara i prinosu na američke trezorske obveznice. Nedavni signali američkih Federalnih rezervi o ublažavanju monetarne politike doveli su do toga da prije nekoliko dana cijena zlata nakratko skoči na rekordni nivo od 2.135 dolara po unci.

Niže cijene hrane uz stabilno snabdevanje

Cijene prehrambenih sirovina su prošle godine pale za oko šest odsto, pokazuju podaci Svjetske banke. Među njima su presudne cijene žitarica poput pšenice i kukuruza.

Poboljšanje globalne ponude žitarica pomoglo je da se ublaže neki od rizika. Među njima se ističu prekršeni sporazum Ukrajine i Rusije o izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskog regiona i zabrana izvoza pojedinih vrsta pirinča najvećem izvozniku ove sirovine Indiji.

Očekuje se da će cijene u poljoprivredi 2024. pasti za još dva odsto zbog visokih zaliha, predviđa Svjetska banka. Uprkos višku ponude, rizik od nestašice hrane ostaje visok, upozorava se u izvještaju banke.

Litijum će biti znatno jeftiniji

Očekuje se da će cene litijum karbonata u Kini, najvećem proizvođaču i potrošaču ovog ključnog materijala za zelenu tranziciju, nastaviti da padaju sledeće godine, prenosi Rojters.

Ove godine cijene su već naglo porasle za oko 77%. Prošle nedjelje su dostigle najniži nivo u dve godine od 115.500 juana (15.000 EUR) po metričkoj toni. Naredne godine kineski litijum bi mogao da pojeftini za dodatnih 30% i dostigne cenu od 80.000 juana (10.400 EUR) po toni.

Razlog je rast ponude litijuma. Ovo nadmašuje rast potražnje za materijalom koji se, između ostalog, koristi u baterijama za električna vozila. Globalna ponuda litijuma skočiće za 40% 2024. godine, prema prognozama UBS banke.

Proizvodnja se povećava u Latinskoj Americi i Australiji, kao i u Africi, piše Rojters. Očekuje se da će sljedeće godine višak u snabdevanju iznositi 12%. Ove godine je bilo četiri odsto.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.