Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Izvještaj Evropske komisije za 2023: Ekonomski učinak BiH ispod svojih potencijala
Izvor: eKapija
Srijeda, 08.11.2023.
14:32
Srijeda, 08.11.2023.
14:32
Komentari
(Foto: Shutterstock/Alexandros Michailidis)
U izvještaju su između ostalih obrađene oblasti poput pravosuđa, reforme javne uprave, političkih kriterijuma i drugo.
Što se tiče ekonomskih kriterija, u izvještaju se ističe da je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.
- Dodatno su se pogoršali saradnja i koordinacija kod izrade ekonomskih politika na državnom nivou i među entitetima. Posljedično, unutrašnje tržište zemlje i dalje je fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Stopa nezaposlenosti je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje prisutna. Program ekonomskih reformi (engl. ERP) zemlje i dalje je lošeg kvaliteta, a implementacija reformi je ograničena. ERP ne sadrži dovoljno kredibilnih cjelodržavnih mjera za rješavanje glavnih strukturnih ekonomskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, sivom ekonomijom, javnim preduzećima, zelenom i digitalnom tranzicijom i nezaposlenošću. Uopšteno, ekonomski učinak BiH je ispod svojih potencijala, budući da je proces izrade politika ometan političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politika za osiguranje rasta - pojašnjeno je u Izvještaju EK.
Pored toga BiH se nalazi između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU, te je u ovoj oblasti ostvarila ograničen napredak. Kvaliteta obrazovanja je i dalje niska, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji.
U odgovoru na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenog strukturnog prilagođavanja, s fokusom na pomak ka djelatnostima dodatne vrijednosti, kao što su trgovina, informacione tehnologije i turizam. Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka, ali ukupna trgovina je niža od svojih potencijala.
- Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Potrebno je značajno pojačati usklađivanje sa pravnom tekovinom EU-a te implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja iz pravne tekovine EU-a.
BiH je ostvarila ograničen napredak u oblasti javnih nabavki usvajanjem određenih podzakonskih akata. Zakonodavstvo treba dalje uskladiti sa pravnom tekovinom EU-a, uključujući i oblast koncesija, navedeno je u Izvještaju.
Dodaje se da su potrebni značajni koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio sa pravnom tekovinom EU-a na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radne snage, usluga i kapitala, zakon o privrednim društvima, intelektualna svojina, politike konkurencije, finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja), ali i uspostavilo unutrašnje tržište zemlje.
- BiH nije ostvarila napredak u ovom klasteru. Različite procedure i zakoni između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu i ometaju provedbu. BiH bi trebala unaprijediti koordinaciju među relevantnim vlastima u svim oblastima kako bi postigla cjelodržavni pristup i unaprijedila rezultate provedbe. Potrebno je ukinuti procedure glasanja po nacionalnom ključu u Vijeću za konkurenciju i Vijeću za državnu pomoć i uspostaviti fond za finansijsku stabilnost kao dio okvira solventnosti banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU-a i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da bi zemlja imala koristi od Ekonomskog i investicionog plana i novog Plana rasta za Zapadni Balkan - stoji u Izvještaju.
Istaknuo je da je BiH slab napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetničke i industrijske politike, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije zabilježen napredak u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika) gdje je zemlja u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ove oblasti su u velikoj mjeri povezane sa programom ekonomskih reformi.
Zemlja treba da uvede socioekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost.
- Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja sa propisima o transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transevropskim energetskim mrežama. Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju u regionu i sa EU. Treba ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana i Zelene agende za Zapadni Balkan - istaknuto je u Izještaju Evropske komisije.
Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarske i fitosanitarne politike, ribarstvo i akvakultura, te finansijske i budžetske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Potrebno je pojačati napore na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije ruralnog razvoja nakon 2021. godine, te uskladiti svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarskim i fitosanitarnim politikama i ojačati vlastite administrativne kapacitete. Administrativni kapaciteti laboratorija i centralnih baza podataka tek treba da budu osnaženi. Takođe je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. BiH bi trebala započeti pripremu cjelodržavne strategije regionalnog razvoja.
Zemlja treba da implementira dodatne protokole uz Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te da bez odlaganja usvoji dodatni protokol o rješavanju sporova.
U 2022. godini, Bosna i Hercegovina je dobila 45,5 mil EUR u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć za period 2021. do 2027. godine (IPA III) za podršku programima u oblasti pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim finansijama, evropskih integracija, zaštite životne sredine i klimatskih promjena, zapošljavanja i socijalne zaštite. Ovaj set programa, upotpunjen paketom programa za više zemalja, značajno doprinosi implementaciji Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.
Godišnji akcioni plan za 2023. sastoji se od paketa energetske podrške za Zapadni Balkan i predviđa 70 mil EUR za smanjenje socioekonomskih efekata rasta cijena energenata, posebno na mala i srednja preduzeća i domaćinstva, te za podršku tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, u skladu sa prioritetima Ekonomskog i investicionog plana EU-a za Zapadni Balkan.
Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija ostaje glavni uslov za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti u cijelosti koristila IPA sredstva. Potrebno je da Vijeće ministara bez odlaganja imenuje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III, poručeno je u okviru Izvještaja.
S.T.
Tagovi:
Evropska komisija
Izvještaj Evropske komisije o BiH
ekonomski napredak BiH
približavanje BiH EU
ekonomske politike BiH
ekonomska kretanja BiH
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.