Recesija u Njemačkoj jača stagflaciju u BiH

Njemačka je sve bliže recesiji u trećem kvartalu ove godine, što može dovesti Bosnu i Hercegovinu u opasnost, tačnije dovesti do stagflacije, odnosno stagnacije privrede u uslovima velike inflacije, upozoravaju brojni ekonomisti.

- Recesija i generalno loša ekonomska situacija u Njemačkoj, čak i ako je statistički izvan recesije, ali bez realnog rasta, se već odavno negativno odražava na mnoge bh. izvoznike zbog manje tražnje i manjih mogućnosti izvoza na ovo tržište, a posredno to utiče i na ukupnu ekonomiju - kazao je za Nezavisne novine ekonomista Igor Gavran.

Ističe da je drugi bitan faktor negativan uticaj na našu dijasporu koja u velikom broju živi u Njemačkoj.

- Svako pogoršanje njihovih uslova života i životnog standarda znači umanjenje obima doznaka koje šalju u BiH ili direktnih ulaganja i trošenja koje vrše prilikom posjeta domovini. Treći faktor je umanjenje mogućnosti njemačkih kompanija da ulažu u BiH, kako u smislu novih ulaganja, tako i u širenje i održavanje poslovanja postojećih kompanija u njihovom vlasništvu koje već posluju u BiH - kazao je Gavran.

Smatra da, ukoliko bi se kriza zadržala samo u Njemačkoj, to ne bi bilo dovoljno da i cijelu bh. ekonomiju toliko ugrozi da dovede do recesije ili stagflacije.

- Međutim, stanje u Njemačkoj utiče na cijelu Evropu pa posredno ako dođe do šire krize i smanjenja tražnje za našom robom iz još većeg izvoznog težišta onda i posljedice mogu biti teže, posebno jer je naše drugo najvažnije težište, poslije EU, naša regija, a ona je, također, vezana za EU i Njemačku u jednakoj ili sličnoj mjeri kao i mi - smatra Gavran.

Dodaje da je nemoguće prognozirati precizno efekte na BiH, ali da sigurno neće biti pozitivni i dodatno naglašavaju neophodnost mjera domaćih vlasti za poboljšanje poslovnog okruženja kako bi se pomoglo domaćoj privredi, a samih privrednika da šire svoje poslovanje na više tržišta, a ne samo na Njemačku ili samo EU, što, nažalost, mnogi čine.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za Nezavisne novine da je stopa inflacije u BiH pala sa prošlogodišnjih 13-14% na oko 7-8% godišnje.

- Po nekim segmentima indeksa potrošačkih cijena kod nas se bilježi i deflacija, tako da je inflacija u silaznoj putanji, ali nam prijeti recesija. S obzirom na to da imamo inflaciju od sedam odsto, što i nije dramatično visoko, onda bi možda bilo pretjerano govoriti o stagflaciji. Prije bih rekao da nam prijeti klasična recesija - smatra Đogo.

Napominje da je BiH postavila svoj model u posljednjih 30 godina na način da ne može uraditi ništa da bi olakšala posljedice koje nam slijede recesijom.

- Mi smo jedna od najmanjih i najnerazvijenijih ekonomija, bez autonomije monetarne politike s ograničenim fiskalnim suverenitetom, čitav sistem je pasivistički. Nemamo antiinflatorne amortizere koje koriste druge ekonomije, a upravo to nam treba kad ekonomija krene drastično rasti, te vi onda vodite neku restriktivnu fiskalnu politiku, kako biste stvarali dodatne rezerve - ističe Đogo.

Napominje da kada ekonomija pada onda treba uključiti aktivnu ili ekspanzivnu fiskalnu politiku, kako bi povećali tražnju i kompenzovali pad privatne potrošnje.

- Kod nas prosto država nikada nije imala ambicija da se tako ponaša, od rata pa naovamo, a da bi se nešto promijenilo po tom pitanju potrebno je krenuti segment po segment, od fiskalne politike do reforme monetarne politike, trgovinske politike, nacionalizacije, privatizacije - objašnjava Đogo.

Dodaje da je za vrijeme komunizma fokus bio na proizvodnji.

- Glorifikovala se proizvodnja, radni napori, novi proizvodi, veliki privredni subjekti, a onda smo ušli u period kada smo se prosto bacili u potrošnju. Ona je na ličnom nivou glorifikovana kao dokaz ekonomskog uspjeha, a onda i na nivou javnog sektora. Kod nas, nakon dolaska kapitalizma, orijentisali smo se na potrošnju, dok razvijene zemlje, kao što je Njemačka, i dan-danas žive i najviše brinu o proizvodnji. Njemački strah je da njihova privreda nije toliko konkurentna, a naš strah je da nećemo imati da platimo račune. To su dva sasvim različita mentalna sklopa, a mi smo nakon što smo se priključili na neki način samoj toj Njemačkoj usvojili, po mom mišljenju, pogrešan model, iz kog proizlaze sve politike. Zadnjih 30 i kusur godina naša orijentacija je bila pogrešna - zaključio je Đogo.