NavMenu

Nova očekivanja MMF-a: Njemačka u recesiji, Rusija duplira privredni rast, u našem regionu anemija

Izvor: Danas Srijeda, 26.07.2023. 10:24
Komentari
Podeli
(Foto: Kristi Blokhin/shutterstock.com)
Svjetska ekonomija će ove i sljedeće godine rasti po stopi od 3%, što je smanjenje u odnosu na prošlu godinu kada je rast globalnog BDP-a iznosio 3,5%, pokazuju podaci iz julskog biltena MMF-a Svjetski ekonomski izgledi (WEO).

U odnosu na projekciju iz aprila 2023. julska procjena globalnog rasta MMF-a je za 0,2 procentna poena veća. To je, pak, znatno ispod prosječnog godišnjeg svjetskog rasta u posljednjih 20 godina koji je iznosio 3,8%.

Prema ocjeni MMF-a na usporavanje ekonomske aktivnosti uticao je rast kamatnih stopa centralnih banaka u borbi protiv inflacije. Globalna inflacija je smanjena sa 8,7% u 2022. godini na 6,8% u 2023. uz očekivanih 5,2% u 2024. godini, pokazuju revidirane projekcije Fonda.

Rizik za globalni finansijski sektor predstavljalo je pitanje ograničenja na rast javnog duga SAD-a, ali kada je to rješeno, uz akcije američkih i švajcarskih vlasti da zauzdaju probleme u bankarskim sektorima, ovaj rizik je značajno ublažen.

Ipak, rizici za globalni privredni rast ostaju jer je inflacija i dalje visoka, a čak postoji opasnost i da još raste ukoliko se desi još neki šok, poput eskalacije rata u Ukrajini ili ekstremenih vremenskih nepogoda.

Kako ocjenjuju u Fondu, rizik na dole može biti i sporiji rast Kine od očekivanog, kao i nerješeni problemi u sektoru nekretnina koji mogu da se preliju i van granica ove zemlje.

Ipak, glavni problem je visoka inflacija i MMF preporučuje centralnim bankama da ostanu fokusirane na obezbjeđenje cjenovne stabilnosti, uporedo sa jačim nadzorom finansijskog sistema.

Za vlade, Fond preporučuje da obezbjede likvidnost ukoliko se tržišta nađu u teškoćama. Takođe savjetuju i stvaranje fiskalnih rezervi, a pomoć ciljano samo najugroženijima.

Razvijene ekonomije će po procjeni MMF-a imati značajno ekonomsko usporavanje sa 2,7% u 2022. na svega 1,5% ove godine, što je ipak blago povećanje u odnosu na aprilsku projekciju Fonda. Na niskom nivou od 1,4% rast razvijenih ekonomija ostaće i sljedeće godine.

Najveće pogoršanje Fond vidi u Evropi, odnosno evrozoni i Velikoj Britaniji. BDP evrozone će porasti za svega 0,9% ove godine u odnosu na 3,5% prošle, a prije svega zahvaljujući procjeni da će njemačka ekonomija ove godine imati pad ekonomske aktivnosti od 0,3%.

Za Veliku Britaniju procjenjuje se usporavanje sa 4,1% prošle godine na svega 0,4% u ovoj.

Najveća svjetska ekonomija, SAD, ove godine će usporiti rast na 1,8% sa 2,1% prošle godine. Japan bi trebalo da poveća ove godine BDP za 1,4%.

Za region rastućih ekonomija Evrope kome i Srbija pripada, Fond procjenjuje rast od 1,8% ove godine, što je povećanje za čak trećinu u odnosu na aprilsku projekciju. To se najviše duguje povećanju procjene rasta Rusije sa aprilskih 0,8% na julskih 1,5%.

Uprkos rastućim kamatnim stopama koje pogađaju posebno siromašne nacije, globalna ekonomija pokazala je otpornost u prvom tromjesečju ove godine, prije svega zahvaljujući uslugama.

U razvijenim zemljama potrošnja na usluge nadoknađuje propušteno u pandemiji, ali prostor za rast će ubrzo biti iscrpljen.

Istovremeno industrija usporava u drugom tromjesečju, a usljed slabije potrošnje robe, slabog rasta produktivnosti i neizvesne geopolitičke situacije smanjuju se investicije u proizvodnju.

Inflacija, iako usporava u većini zemalja, ostaje visoka. Cijene energije padaju usljed slabije tražnje Kine i napunjenih skladišta gasa u Evropi, a i cijene hrane su značajnije pale u odnosu na rekordne nivoe iz 2022, mada su i dalje visoke.

Ipak, centralne banke brine to što se bazna inflacija dosta sporije smanjuje i još uvijek se nalazi dobrano iznad ciljeva monetarnih vlasti. To je posljedica visokih korporativnih profita i snažnog tržišta rada uz visok rast plata, posebno kada se gleda u odnosu na rast produktivnosti.

Rast svjetske trgovine će u ovoj godini iznositi 2%, nakon prošlogodišnjeg rasta od 5,2%. Usporavanje se dešava ne samo zbog slabije tražnje, već i zbog okretanja domaćim uslugama, efektima jačanja dolara i sve većim trgovinskim barijerama.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.