Dizanje rampe dovodi do nestašice oblovine - Domaći drvoprerađivači imaju dovoljno kapaciteta da svu sirovinu pretvore u dodatu vrijednost

Predstavnici privrede i vlasti saglasni su da rampa za izvoz oblovine iz BiH treba ostati spuštena i u narednim mjesecima kako bi resursi šumskih drvnih sortimenata bili na raspolaganju domaćim drvoprerađivačima koji imaju dovoljno kapaciteta da svu sirovinu pretvore u dodatu vrijednost.

Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik upozorava da i najmanji odliv neprerađenog drveta domaće prerađivače dovodi u problem.

- U toku godine smo imali period kada je izvoz bio moguć i odmah se osjetio pad snabdjevenosti naših drvoprerađivača, naročito kada su u pitanju određene vrste drveta, poput hrasta koji imamo u malim količinama. Snabdjevenost je daleko bolja kada je rampa za izvoz spuštena, jer osim javnih šuma i privatni šumovlasnici snabdijevaju domaću privredu jer nemaju izbora - rekao je Šinik.

On je naveo da je važeća odluka o zabrani izvoza oblovine iz BiH na snazi do 31. jula, te da u oba entiteta postoji potreba da se ona nastavi primjenjivati i nakon toga, jer je to prvi preduslov da se obezbijede domaći drvoprerađivači sa potrebnim količinama sirovine.

- Uprkos tome što je situacija na tržištu poremećena i što je smanjena potražnja za gotovim proizvodima od drveta, počevši od namještaja, smatram da je važno da se obezbijede naša preduzeća. Već ima nagovještaja da će se situacija poboljšati, a svima nam je cilj da na najbolji način iskoristimo resurse kojima BiH raspolaže, da dobijemo najveću dodatu vrijednost, jer namještaj, stolarija, podovi, podne obloge, furniri, sve to donosi veću zaradu u odnosu na oblovinu - pojasnio je Šinik.

Dodaje da kapaciteti domaćih preduzeća prevazilaze godišnju proizvodnju šumskih drvnih sortimenata.

- Drvoprerađivačka industrija ima vrlo značajnu ulogu u ekonomiji Srpske i BiH, jer ima veliko učešće u ukupnom izvozu. U Srpskoj je to na primjer lani bilo iznad 16%. Takođe, odnos spoljnotrgovisnke razmjene je pozitivan, izvoz je nekoliko puta veći od uvoza. Sektor je od prošle ekonomske krize stalno bilježio stope rasta. Teškoće su počele tek ulaskom u 2023. godinu, čak ni pandemija virusa korona nije uticala na pad potražnje - naveo je Šinik. Ukoliko se situacija sa potražnjom pogorša, Šinik navodi da se u tom slučaju treba razmisliti da li je bolje dozvoliti ili zabraniti izvoz oblovine.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji je juče u Sarajevu razgovarao sa predsjednicima Spoljnotrgovinske komore BiH i Privredne komore RS o aktuelnim temama u privredi, istakao je potrebu da institucije na nivou BiH donesu odluku o zabrani izvoza oblovine. Sagovornici su podržali zaključak sa nedavno održane zajedničke sjednice Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH o potrebi da institucije na nivou BiH donesu odluku o zabrani izvoza oblovine.

Košarac je naglasio da je ta odluka važna sa aspekta zaštite i razvoja domaće proizvodnje, kao i da će Ministarstvo spoljne trgovine pratiti inicijative koje dolaze od entitetskih vlada, te ih upućivati Savjetu ministara BiH na usvajanje.

- Zabrana izvoza oblovine jedna je od značajnijih odluka koju je Savjet ministara BiH usvajao na zahtjev nadležnih institucija Srpske i FBiH. Spremni smo da i dalje podržavamo ovu inicijativu, jer je riječ o zaštitnoj mjeri koja je dala pozitivne efekte za domaći privredni sektor, budući da sirovina ostaje dostupna našim privrednicima - istakao je Košarac.

Na sastanku u Sarajevu juče je istaknuto da godišnja odluka o suspenziji i smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba, koju Savjet ministara BiH usvaja na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, predstavlja značajnu mjeru podrške domaćem privrednom sektoru, s naglaskom na prerađivačku industriju.

- Usaglasili smo da je neophodno da se septembar definiše kao krajnji rok za usvajanje odluke o suspenziji i smanjenju carinskih stopa na uvoz repromaterijala, interventnoj mjeri koja je u funkciji razvoja privrede Srpske i FBiH - naveo je ministar Staša Košarac.