Analiza: Može li BiH privući njemačke industrijalce

Svaka šesta industrijska kompanija u Njemačkoj napušta domaće tržište i prebacuje proizvodnju u inostranstvo zbog visokih troškova rada, pokazuje istraživanje o proizvodnom i poslovnom stanju srednjih industrijskih firmi koje je sprovela Njemačka industrijska unija (BDI).

Za BiH, prema riječima stručnjaka, ovo može biti veoma dobra prilika da se poveže sa njemačkim industrijalcima, prvenstveno zbog činjenice da su troškovi rada u BiH i dalje manji u odnosu na Evropsku uniju.

Ipak, sagovornici Nezavisnih novina navode i da tržište BiH još nije dovoljno stabilno, sigurno i produktivno, te da bi, ukoliko postoji volja, privrednici morali riješiti sve nedostatke u radu i napraviti uslove da njihove njemačke kolege izaberu baš ovo podneblje za dalji rad.

Ako se vratimo na istraživanje kojim se bavio BDI, njemačke kompanije bježe iz svoje kuće najviše zbog nedostatka kvalifikovanih radnika. Među najvećim izazovima za gotovo dvije trećine firmi su i cijene energenata i sirovina.

Sa istim izazovima se suočava i BiH. Ali, struka ipak smatra da je ovo priča koju bh. privrednici treba da iskoriste, jer je Njemačka naš treći spoljnotrgovinski partner, ali i zato što stotine firmi iz BiH imaju poslove u toj evropskoj državi.

- Znamo da su Nijemci imali veliku spoljnotrgovinsku razmjenu sa Rusijom, pa su uvođenjem sankcija izgubili jedno veliko tržište. Rusija je godišnje oko 12 milijardi trošila samo na uvoz automobila iz Njemačke, pa je ta automobilska industrija ušla u velike probleme gubitkom tog tržišta. To se osjeti i kod naših dobavljača, koji ove godine imaju smanjene isporuke ka Njemačkoj - pojašnjava Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.

Prema njegovim riječima, njemački privrednici sada traže izlaznu varijantu, a to su tržišta koja imaju niže troškove kako bi imali konkurentniju proizvodnju.

- Oni će tražiti druga tržišta gdje bi preselili dio proizvodnje, a to će biti u one zemlje koje budu obezbijedile niske troškove proizvodnje, te druge benefite. Mi bismo mogli na tom planu nešto da uradimo, ali sa druge strane, mi imamo loš rejting u vezi s pitanjem imidža BiH koji i dalje nosi određene ratne priče. Ali, isto tako, naše firme koje sarađuju sa Nijemcima, sigurno bi mogle da budu prva stanica njemačkih kompanija u fazi uspostavljenja na neka druga tržišta gdje bi imale bolje uslove, tako da sam sigurno za ovu priču - navodi Račić.

Osim niskih troškova proizvodnje, koji jesu djelimična prednost, BiH se suočava sa brojnim tržišnim nedostacima, smatraju ekonomisti.

- Problem je sigurno transportna infrastruktura. Mi nemamo ni dio željezničkog saobraćaja, a da ne govorim o cestovnom. Mislim da s aspekta troškova radne snage i pristupačnosti u smislu lokacije u odnosu na neke druge zemlje imamo prednost. Takođe, mislim da je problem ispuniti sve uslove koje traži Njemačka privreda, od njihovih sertifikata, rada sa kupcima i slično - kaže ekonomista Ermin Cero.

On dodaje da je potpuno jasno da onaj ko želi da radi sa Nijemcima mora obezbijediti sve uslove koje oni traže, uključujući i plate radnika.

- Naše kompanije bi morale da se prilagode određenim uslovima. To sigurno znači malo veće troškove rada. Ali, to je i dalje veliko tržište i svakako da i pored tih operativnih troškova ostaje prostora da kompanije ostvare dobit - rekao je Cero.

O sigurnosti za njemačke investitore i privrednu saradnju sa zapadnim Balkanom, nedavno je za Nezavisne novine govorio i Manuel Zaracin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan.

On je tom prilikom istakao da se "prestalo sa besmislenim svađama Berlinski proces protiv Otvorenog Balkana" i da nema vremena za gubljenje u vezi s tim modelima.

- Možda gospodin Dodik ne vidi koliko je njemačkih investitora otjerao svojom retorikom. Pogledajte koliko su njemački privrednici otvorili radnih mjesta u Srbiji. To je 80.000 dobro plaćenih poslova. To nisu poslovi pumpadžije na benzinskoj pumpi Luk oila s platom s kojom jedva preživljava ili rad u vlastitoj radnoj koloniji kineskih investitora. Njemačke firme daju pristojne plate, radnici u preduzećima imaju organizovane vrtiće, stalni pristup zdravstvenoj njezi... - rekao je između ostalog Zaracin.