Pad industrijske proizvodnje u RS - Problemi u vezi s energetskom krizom i inflacijom dolaze na naplatu domaćoj privredi

Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj za četiri mjeseca ove godine manja je za 2,1% u odnosu na isti period lani, a najveći pad od skoro 5% zabilježen je u prerađivačkom sektoru, što je prema riječima stručnjaka posljedica slabe potražnje iz inostranstva.

Da su se sivi oblaci nadvili nad industrijom pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku iz kojih je vidljivo da je pad industrijske proizvodnje još veći ako se posmatra samo prethodni mjesec. U aprilu ove godine, u poređenju sa istim mjesecom lani, proizvodnja u industrijskim sektorima skliznula je za čak 7,5%.

Posmatrano po sektorima u prva četiri mjeseca ove godine područje vađenja ruda i kamena ostvarilo je rast od 6,6%, dok je u oblasti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen pad od 0,6%.

- U uporednom periodu u području prerađivačka industrija došlo je do pada od 4,7% - podaci su Zavoda za statistiku.

Ništa bolja situacija nije ni kada je riječ o izvozu pa su tako u aprilu 2023. godine domaće kompanije na strano tržište plasirale robu u vrijednosti od 439 mil KM, što je za 6,3% manje nego u aprilu prošle godine.

Situacija je povoljnija kada se posmatra izvoz u prva četiri mjeseca kada su na ino-tržište otišli proizvodi vrijedni 1,79 mlrd KM što predstavlja rast od 2,2% u odnosu na isti period lani.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić ističe za Glas da problemi u vezi s energetskom krizom i inflacijom, koji su lani eskalirali, sada dolaze na naplatu domaćoj privredi.

- Kriza izazvana sukobima u Ukrajini i te­ kako je uticala na privredu Evropske unije, koja je naš najveći spoljnotrgovinski partner. Njene članice ove godine smanjuju potražnju za robom različitih sektora i u različitim procentima, što se negativno odražava na ukupan obim proizvodnje u domaćim preduzećima. Trenutno vlada velika neizvjesnost, podaci o padu proizvodnje su zabrinjavajući - rekao je Ćorić.

Ističe da je teško predvidjeti šta će biti u narednim mjesecima.

- Smatram da će ova godina generalno biti teška uprkos činjenici da je došlo do stabilizacije cijena energije na svjetskom tržištu. Trendovi nisu u skladu s potrebama i u skladu s planovima privrede Srpske, koja je izvozno i uvozno zavisna - ocijenio je Ćorić.

Direktor fabrike Sava Semberija Stevo Filipović kaže za Glas da njihovi pogoni rade jednakim intenzitetom kao i lani, ali je sve ozbiljniji problem, koji opterećuje proizvodnju, nedostatak staklene ambalaže.

- To je globalni problem i aktuelan je od lani, ali do sada smo nekako uspijevali da ga prevaziđemo. Međutim, početkom ove godine Fabriku stakla u Paraćinu kupio je švajcarski konzorcijum koji je vlasnik svih staklara u regionu i odmah ugasio proizvodnju peći u Srbiji, koja nije prestajala s radom ni kada je susjedna zemlja bila pod sankcijama. Zbog obustave proizvodnje suočeni s nedostatkom ambalaže, pokušaćemo istu uvesti iz Rusije - rekao je Filipović i dodao da će od nabavljenih količina staklene ambalaže zavisiti i tok proizvodnje u sezoni.

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u industriji u aprilu 2023. godine u odnosu na isti mjesec lani manji je za 1,3%. Broj radnika u sektoru industrije u aprilu 2023. godine u odnosu na mart ove godine manji za 0,1%.