Spoljni dug BiH manji za 300 mil KM

Spoljni dug Bosne i Hercegovine je u prvom kvartalu ove godine smanjen za 300 mil KM u odnosu na kraj prošle godine, objavilo je Ministarstvo finansija i trezora BiH.

Kako se navodi u kvartalnom izvještaju resornog ministarstva, spoljni dug Bosne i Hercegovine iznosio je ukupno 9,5 mlrd KM na kraju marta, što je pad u odnosu na 9,8 mlrd KM na kraju 2022. godine.

- Spoljni dug Bosne i Hercegovine na kraju marta 2022. iznosio je 9,7 mlrd KM. Spoljni dug entiteta Federacija BiH pao je krajem marta na 5,3 mlrd KM sa 5,5 mlrd KM tri mjeseca ranije, dok je spoljni dug entiteta Republika Srpska smanjen na 4,1 mlrd KM sa 4,2 mlrd KM - navodi se u izvještaju Ministarstva finansija i trezora BiH.

Dodaje se da je inostrani dug Brčko distrikta na kraju marta iznosio 45,5 mil KM, što je pad sa 48,2 mil KM na kraju decembra.

- Spoljni dug institucija Bosne i Hercegovine u istom periodu smanjen je na 56,2 mil KM sa 68,9 mil KM tri mjeseca ranije. Spoljni dug BiH čini 20,1% bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine - ističe se u kvartalnom izvještaju.

Ekonomista Igor Gavran kaže u izjavi za Nezavisne novine da bi, iako je smanjenje duga pozitivno, važno bilo znati sve razloge zbog kojih je do smanjenja došlo i kako se struktura duga promijenila.

- Naime, ukoliko se dio smanjenja odnosi na kursne razlike i recimo slabljenje drugih valuta u kojima je dio duga denominiran u odnosu na KM, ili ukoliko je paralelno došlo do rasta unutrašnjeg duga i zaduživanja na domaćem tržištu jednakog ili većeg smanjenju vanjskog duga, onda ne bismo mogli govoriti o bilo kakvom poboljšanju. Ipak, ako optimistički pretpostavimo da se najveći dio smanjenja odnosi na stvarno smanjenje obaveza, to je pozitivna promjena, ali već odranije znamo da se povećava godišnji iznos obaveza, odnosno otplata koje se moraju izvršiti u ovoj i narednim godinama, a za što se već otvoreno najavljuje novo zaduživanje jer nema dovoljno sredstava da se obaveze drugačije izmire - ističe Gavran.

Dodaje da je ovo prije svega slučaj sa Republikom Srpskom, ali ni ostali dužnici nisu u položaju da komotno mogu izmirivati svoje obaveze bez novih zaduženja.

- Ako bi se trend stvarnog smanjenja duga nastavio, to bi svakako bilo veliko rasterećenje, ali teško se može očekivati s obzirom na najveće elaboriranje u prethodnom dijelu odgovora, a svakako ne bi moglo da se osjeti još neko vrijeme zbog godišnjih izdvajanja za otplatu ovog duga koji slijede čak i bez novih zaduženja", naglasio je Gavran.

Ekonomski analitičar Saša Stevanović rekao je da smanjenje duga u apsolutnom iznosu ukazuje na probleme u realizaciji projekata, gdje su kreditori iz inostranstva.

- Za održivost dugova više je bitan momenat plaćenih kamata, ekonomskog rasta i primarni fiskalni bilans. Svi prethodno navedeni elementi idu u korist da naš ekonomski sistem treba da povećava apsolutni iznos duga, a ne da ga smanjuje. Smanjenje duga samo ukazuje da nam projekti stoje, da sporije napredujemo u konvergenciji dohodaka ka zemljama EU. U situaciji kada se fiskalni prostor povećava, kada nam se prostor za novo zaduživanje povećava, spoljni dug smanjuje, a kada nam stoje projekti koji ubrzavaju konvergenciju dohodaka naših stanovnika, onda treba usmjeriti domaće ekonomske politike u pravcu rasta spoljnog duga, koji je istorijski gledano jeftiniji nego unutrašnji dug - zaključio je Stevanović.