EPCG radi na projektima čija vrijednost premašuje 2,5 mlrd EUR

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je za period od dvije godine ostvarila dobit od 140 mil EUR, saopštio je predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović. Kako je kazao, to su preliminarni rezultati koji se ne mogu mnogo promijeniti. Naveo je da kompanija radi na projektima koji premašuju 2,5 mlrd EUR, te podsjetio da u ovom periodu nije bilo povećanja cijene električne energije.

- Da smo se vodili politikom kako se formiraju cijene drugih energenata, prije svega goriva, to bi za građane bilo veliko opterećenje. Možemo da kažemo da smo po osnovu toga uštedjeli građanima preko milijardu evra. Slikovito objašnjeno: onaj građanin koji imao prosječan račun od 33 evra, povećanjem cijena, njegov prosječan račun iznosio bi 115 evra. Što govori da bi gotovo 3,5 puta bio povećan račun - rekao je Đukanović.

Na pres konferenciji o poslovnim rezultatima kompanije prezentovan je i podatak da je u budžet u poslednjih 24 mjeseca uplaćeno 102 mil EUR, po osnovu dobiti 30 miliona, a po osnovu ostalih dažbina 72 miliona.

- Mi smo u prvom kvartalu prikazali jedan dio rezultata koji se suštinski odnose na 2022. godinu. Tako smo kraj prošle godine završili sa suficitom u našim akumulacijama od 100 GWh. Mi smo to mogli da prodamo u zadnjih desetak dana decembra i po tom osnovu zaradili bi 10 mil EUR, jer je tada cijena električne energije na berzi bila oko 100 evra. To bi uticalo da se dobit iz 2022. poveća za tih 10 miliona. Međutim, mi smo odlučili da te viškove prodamo u prvom kvartalu 2023. godine i po tom osnovu zaradili smo 25 mil EUR, odnosno možemo reći ekstra profita 15 mil EUR - kazao je Đukanović.

Podsjetio je i da su pregovori o kupovini Željezare trajali od ljeta do kraja decembra.

- Mi smo fakturu za imovinu Željezare dobili pod datumom 30. decembar 2022. ali to nijesmo knjižili u 2022. godini, nego smo sve to ostavili da se knjiži u prvom kvartalu 2023. godine. Tako da smo dobili da imovina koju smo mi platili 20 mil EUR, danas vrijedi 63 miliona. Želim da kažem da i ta procjena je isto dosta restriktivna jer imovina koja se nalazi van kruga Željezare, a to je 400 m² tretirana je po cijeni od 7 evra/m². Znamo da je u toku usvajanje prostornog plana sa Opštinom i mi smo zahtijevali da ta imovina pređe u gradsko građevinsko zemljište i po osnovu toga da će doći do značajnog uvećanja te imovine - naveo je.

Đukanović je naglasio da je EPCG Željezara kao ćerka firme već počela da gradi elektrane snage približno 2 MW.

- Mi smo ubijeđeni da će u EPCG Željezari biti puno značajnih investicija, a takođe se u EPCG radi na projektima vrijednosti preko 2,5 mlrd EUR, što znači da je pred kompanijom period koji mora da iskoristi da bi donijela dobit zajednici - ocijenio je Đukanović.

Podsjetio je i da kada je novi menadžment došao na čelo firme 1. aprila 2021. godine broj redovnih platiša bio 190.000. Međutim, 24 mjeseca kasnije, odnosno 31. marta 2023. broj redovnih platiša je 230.000, što znači da je uvećan za 40.000, dok je procenat naplate trenutno preko 100%.

Govoreći o projektu Solari 3000+ i 500+ do sada je ugrađeno preko 17MW na oko 1500 objekata. Na godišnjem nivou će se prihodovati 6 mil EUR po osnovu oslobođene energije. Sam projekat će biti završen do kraja juna 2023. godine.

Glavni finansijski direktor kompanije Miro Vračar osvrnuo se na tekući period i rekao da iako se poslovalo u dosta nepovoljnom periodu, kada je u pitanju i nepovoljna hidrološka situacija, te geopolitička nestabilnost koja je uzrokovala nepredvidljivom poremećaju na tržištu električne energije, EPCG je prebrodila sve poteškoće i ostala posvećena građanima i državi.

- Kapitalna ulaganja u 2022, godini su iznosila 47,3 mil EUR, pored pozitivnog rezultata koji smo ostvarili od 4,28 miliona. U 2021. godini u državni budžet je uplaćeno 61,5 mil EUR, dok je u prošloj to iznosilo 40,5 mil EUR. Neraspoređena dobit na dan 31. 12. 2022. iznosila je 68,8 mil EUR. U ovom kvartalu inkorporirana je imovina Željezare, kao i efekti punih akumulacija koje su se zadržale na kraju 2022. godine. Mogli smo te akumulacije prazniti i da se time poveća dobit, ali smo se domaćinski odnosili i nijesmo to uradili - objasnio je Vračar.

Kako je kazao, u poslednjih 10 godina ostvareni poslovni rezultat u zbiru, zaključno sa prvim kvartalom 2021. godine, tj. do momenta promjene menadžmenta on je iznosio oko 127 miliona.

- Dok je pozitivan rezultat od 1. aprila 2021 do 31. marta 2023. godine pozitivan rezultat 140 mil EUR. Ovi rezultati nijesu došli sami, oni su produkt jedne jako velike posvećenosti Odbora direktora, menadžmenta i svih zaposlenih u EPCG - kazao je Vračar.

Dodao je da Elektroprivreda ima dobru perspektivu.

- I ovaj period smo iskoristili na najbolji mogući način i uradićemo sve što je do nas da EPCG bude lokomotiva privrednog razvoja Crne Gore - zaključio je.

Izvršni rukovodilac Sektora za pravne poslove Mićun Milatović naglasio je da je rešavanje imovinsko-pravnih odnosa u cilju realizacije investicija jedan jako dugotrajan proces.

- Instutucijalni okvir vrlo često je neprilagođen, a to nekada zna da bude destimulativno kada su u pitanju investicije u oblasti energetike. Očekujemo da u budućim periodima na vrhu liste prioriteta zakonodavnih tijela, odnosno izvršne vlasti bude prije svega uvažavanje ove realnosti, sve u cilju da se u punoj mjeri valorizuje ono što je energetski potencijal Crne Gore i Elektroprivrede konkretno. Posledica toga jeste da neke investicije čekaju, a svako čekanje predstavlja ezgaktno gubljenje novca i prije svega je jako obeshrabrujuće kada su u pitanju strani partneri i njohova zainteresovanost da investiraju u Crnu Goru. Bez obzira što je EPCG prepoznata kao kredibilan partner na svim relevantnim adresama - rekao je Milatović i objasnio.

Kako je pojasnio, imaju projekte koji nisu ni skupi, a ni tehnički zahtjevni, ali upravo zbog nekih manjkavosti što su javne evidencije i što su propusti državne uprave ne mogu još uvijek da ih rade.

- Jedan od primjera jeste izgradnja solarne elektrane na brani Vrtac i Slano. Ta investicija čeka iz razloga što ti objekti u listi nepokretnosti nijesu prepoznati kao brane, već kao javni putevi. Mi još nijesmo u mogućnosti da dobijemo dozvole za gradnju jer čekamo da se izmijeni taj podatak - kazao je Milatović.