Uloženo preko 100 miliona KM: Brčko zatvara poglavlje zvano privatizacija

Devet godina trebalo je Brčko Distriktu BiH da privede kraju proces privatizacije, koji je prema prvim pokazateljima, polučio pozitivne rezultate. Iako je u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine prodaja državnog kapitala često značila propadanje privrednih giganata, u Brčkom nijedna privatizirana firma nije zatvorena nakon prodaje.

Na listi za privatizaciju u Brčko Distriktu nalazilo se ukupno 27 preduzeća, a do danas je privatizirano 26, a posljednje preduzeće na spisku već bi bilo privatiziramo da nije pokrenut upravni spor.

Većina kompanija je privatizirana prodajom većinskog dijela od 67 posto kapitala u državnom vlasništvu, pojašnjava za eKapiju Zijad Lugušić, savjetnik za ekonomska pitanja i privatizaciju u Kancelariji za upravljanje javnom imovinom Distrikta.

"Prema ovom modelu, vlasnik kupuje 67 posto ukupnog kapitala, a preostalih 33 posto preuzimaju manjinski dioničari, to jeste vlasnici Markovićevih dionica, vaučera i certifikata. Na ovaj način prodali smo ukupno 25 preduzeća, a samo ODP `Merkur` privatizirano je prodajom dijelova imovine. Nakon što prodamo trgovačko preduzeće koje se trenutno nalazi u sporu, možemo reći da smo okončali proces privatizacije", ističe Lugušić.

Novi kupci državnih kompanija tri godina nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora nalaze se pod monitoringom posebne komisije. Lugušić navodi da je većina investitora ispunila obaveze koje su preuzete iz ugovora, a većina preduzeća nakon privatizacije nastavilo je da stvara profit. Do sada je u privatizirana preduzeća uloženo preko 100 miliona konvertibilnih maraka, a zaposleno oko 1750 radnika.

"Tri preduzeća koja su posljednja privatizovana još su predmet praćenja vladinih komisija, koje izvještavaju o stepenu uspješnosti realizacije preuzetih obaveza. Nakon isteka trogodišnjeg roka, ako se utvrdi da je proces privatizacije uspješno okončan, prestaje monitoring", ističe Lugušić, dodajući kako ni u jednom privatiziranom preduzeću do sada nije pokrenut stečaj.

Distrikt Brčko nije ostvarilo velike prihode prodajom državnih firmi, njihovi prioriteti bili su zapošljavanje i investiranje. Kupoprodajna cijena je bila manje bitna, tvrde u Distriktu, od investitora se tražilo da obnove preduzeća i stvore mogućnosti za nova zapošljavanja.

"Privatizaciju smo uslovljavali pokretanjem proizvodnje u preduzećima koja su iziskivala velika ulaganja, kao što je to bio slučaj sa Bimalom. Cijena preduzeća je bila jedan euro, a kupac je uložio 20 miliona u pokretanje proizvodnje i revitalizaciju preduzeća, a nakon ispunjenja ugovorenih obaveza i dalje je nastavljeno investiranje. Za Distrikt su kasnije došli indirektni finansijski efekti, kroz plaćanje poreza i doprinosa", kaže Lugušić.

Fabrika jestivog ulja Bimal ujedno je najuspješniji primjer privatizacije u Brčkom, a vrijedne investicije su ostvarene i u preduzećama kao što su Jelen – Staklorad, Žitopromet, Bosnaplod, Sloboprom S, Tesla, Laser, Mibo i drugi.

Glavna prednost koja je privukla investitore da ulažu jeste poslovno i političko okruženje. Naime, Brčko je, prije jedanaest godina, proglašeno distriktom pod kontrolom međunarode zajednice, što je kasnije stvorilo ambijent za sigurno ulaganje.

Također, doneseni su propisi kojima se predviđaju brojne beneficije za investitore, što je bio veliki podsticaj za ulaganje i mimo privatizacije. Obavljena je harmonizacija velikog broja zakona sa entitetima, što je dovelo do stabilnijeg privrednog okruženja.

Treba naglasiti da ni u Brčko distriktu BiH nije sve idealno i da Distrikt dijeli sudbinu okruženja. Postoji nekoliko preduzeća koja se iz više razloga nisu mogla privatizovati pa je za njih pokrenut postupak stečaja ili likvidacije. Takvu sudbinu doživjeli su ODP "Interplet", "Palis", "Mladost" i "Ciglana".

Na kraju se može konstatovati da je privatizacija u Brčko Distriktu BiH u završnoj fazi, a da su dosadašnje ocjene od strane institucija Brčko Distrikta BiH i OHR uglavnom pozitivne.

N.Voloder