Kako se riješiti korova u organskoj proizvodnji?

Organska proizvodnja zahtijeva mnogo predradnji da bi na kraju sezone imali uspjeha u rodu. Najveći problem predstavlja stalna borba sa korovima jer je zabranjena primjena hemijskih sredstava zaštite.

Cilj organske proizvodnje nije da eliminiše sav korov sa parcela, nego da ga drži na nivou koji je prihvatljiv i ne utiče na prinos gajenih kultura tj. treba ga bazirati na održavanju zemljišta bez sjemena korova i njihovih vegetativnih organa, a ne za zaštitu usjeva od korova, piše savjetodavac zaštite bilja Siniša Nedeljković.

Praćenje korovske flore na parcelama i poznavanje biologije korova i ekologije korovskih biljka u velikoj mjeri pomaže u njihovom suzbijanju, a naglasak se stavlja na preventivne, mehaničke, fizičke i biološke mjere borbe.

Optimalnim vremenom, gustinom, dubinom sjetve kao i sjetvom čistog sjemena bez primjesa sjemena korova u značajnoj mjeri može se reducirati broj korova. Optimalni rokovi sjetve, dubine kao i gustina stvaraju nepovoljne uslove za nicanje, razviće i rast korova. Pored toga ove mjere utiču na ispoljavanje konkurentske sposobnosti usjeva, koji je sa svoje strane sposoban da mehanički uguši korove, koji usljed nedostatka dovoljne količine svjetlosti nemaju povoljne uslove za razvoj

Pravilnim i izbalansiranim đubrenjem usjeva, kao što je đubrenje u zoni rasta usjeva i njihov ubrzaniji rast u odnosu na korove, pravilno njegovanje stajnjaka, uništavanje korova van njive prije donošenja sjemena, regulisanje vodnog režima i Ph reakcije zemljišta, čistoća poljoprivrednih mašina i oruđa, ispravan postupak sa vršidbe i trijerisanja u značajnoj mjeri smanjuje broj korova na parcelama.

Plodored je agrotehnička mjera u kojoj se usjevi smjenjuju u prostoru i vremenu. Mnogi korovi se dobro razvijaju usjevima rijetkog sklopa (kukuruz, suncokret šećerna repa, pojedino povrće), a u usjevima gustog sklopa se ne mogu razvijati (žitarice, heljda, leguminoze). Najbolji primjer je divlji sirak.

Alelopatsko djelovanje plodoreda na zakorovljenost i suzbijanje korova zasniva se na alelopatskim odnosima gajenih biljaka i korova. Ovas inhibira rast gorušice i bulke; raž suzbija rasbiljt ambrozije, pepeljuge i kamilice.

Malčiranje (slama, pljeva, sijeno, kompost, stajnjak, papir, folija) ima značajnu ulogu u sprječavanju klijanja, nicanja, rasta i razvoja korova. Kod primjene mrtvog organskog malča važna je optimalna debljina malča koja će sprječavati rast korova. Nedostatak mu je što su kod većih proizvodnih površina potrebne velike količine biljne mase.

Dubokim oranjem nakon zaoravanja strništa izbacuju se podzemni dijelovi na površinu koji tokom zime izmrzavaju, a zelenu masu i sjeme korova koji su bili na površini duboko zaore i stavi u nepovoljne uslove za klijanje i nicanje. Predsjetvenom obradom zemljišta uništavaju se već iznikli korovi koji su u ranoj fazi razvoja. To se izvodi sjetvospremačima, tanjiračama, drljačama, kultivatorima i frezama.

Fizičkim mjerama borbe direktno se uništavaju korovi primjenom plamena, natapanjem vodom, primjenom električne struje, mikrotalasnim zračenjem, pregrijane vodene pare i solarizacijom.

Biološke mjere se oslanjaju na upotrebu korisnih životinjskih organizama i/ili uzročnika bolesti koji se hrane ili parazitiraju određene korovne vrste.