Poremećaji neće mnogo uticati na tržište BiH, banke imaju siguran kapital

I dok su u Americi propale dvije banke, a kriza se seli i u Evropu, gdje su u padu akcije bankarskog sektora, naši sagovornici smatraju da se ovo neće toliko odraziti na BiH jer, kako kažu, domaće banke imaju siguran sistem i dovoljno kapitala.

Prema riječima Milana Božića, direktora Banjalučke berze, ovi poremećaji na evropskim i američkim tržištima neće negativno uticati na domaće finansijsko tržište, što se pokazalo tačnim i kod prethodne globalne finansijske krize.

- Domaće banke imaju dovoljno kapitala i nisu izložene problematičnim finansijskim instrumentima na stranim finansijskim tržištima. Čak su mogući i određeni indirektni pozitivni efekti od labavljenja monetarne politike u EU i SAD, što se već nagovještava kroz mjere spasavanja posrnulih banaka. Stoga se može očekivati i zaustavljanje rasta kamatnih stopa te početak trenda smanjivanja, što će pozitivno uticati na dostupnost sredstava za privredu - rekao je Božić.

I Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, za Nezavisne kaže da BiH ima siguran bankarski sistem, koji je dobro kapitalizovan.

- Čim se negdje u svijetu dogodi bilo koji problem, mi smo svi automatski vezani za njega. Što kaže narod "pušemo i na hladno" da se to nama ne bi dogodilo, a pogotovo kad se sjetimo krize iz 2008. godine, te automatski razmišljamo o tom efektu, ali to znaju i američke vlasti i zato su stopirale sve negativne promjene. Amerika će ih na svoj način realizirati i smanjiti kako ne bi došlo do štetnih posljedica i jasno je da taj stvarni psihološki uticaj utiče na cijenu dionica banaka širom svijeta. Te promjene su trenutne, a doći će, pogotovo u Evropi, odnosno u Švajcarskoj do smanjenja vrijednosti dionica. Ipak, to nema neke velike veze sa nama, a s obzirom na to da su te banke i njihovi kapitali njihovi vlasnici. U BiH imamo siguran bankarski sustav, dobro kapitaliziran, a prošle godine dobit je bila više od 500 mil KM, što potvrđuje kvalitet banaka - kazao je Kutle.

Kako kaže, mi nemamo mnogo rizičnih plasmana, mada se treba voditi računa o efektima inflacije na budžete građana.

- Ti efekti će tek ove godine stvarno uticati na budžete građana, odnosno smanjiti njihovu kupovnu moć, a to će uticati i na smanjenje potražnje za kreditima. Objektivno će pojedini građani imati nešto više problema sa vraćanjem ovih kredita, jer će veći dio novca morati izdvajati za vlastite potrebe - rekao je Kutle.

Kako ističe Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, BiH je zemlja sa plitkim i uskim finansijskim tržištem koje kod nas, osim na bankarski sektor, skoro da nema uticaj na bilo kakvo realno kretanje.

- Što se tiče tih kretanja u svijetu, ponekad imam osjećaj da se neke stvari preuveličavaju. Nije sporno da je propala jedna od najvećih banaka u SAD, međutim kod njih svake godine propadnu veće ili manje banke, no kod njih je takav sistem da je propast banaka dio kompletnog privrednog ambijenta. Nije dobro kad se to desi u situaciji kad je ekonomija već osjetljiva, međutim američka ekonomija nije stajala tako loše prije nego što se ovo desilo, tako da ne vjerujem da će ovo imati neki dublji efekat - kazao je Đogo za Nezavisne novine.

Kako kaže, što se tiče švajcarske banke, oni su prikazali da je to samo posljedica pogrešnog obračuna rizika.

- Znači da se nije desilo preko noći da neko odnese milijarde iz banke koje su ranije postojale, nego je to vjerovatno drugačije vođeno, a sada je realnije iskazano i oni su morali da iskažu gubitak na kapitalu. Inače, razvija se model "kapital pod rizikom", gdje vrijednost kapitala zavisi od toga koliko ste rizika preuzeli, a ako ste potcijenili rizik, čim ga povećate, smanjuje se vrijednost kapitala, što opet nije dobro, ali nije ni dramatično kako je preneseno. Ja vjerujem da će u narednih nekoliko mjeseci neko morati podnijeti te gubitke, a najvjerovatnije je da će se države dodatno zaduživati - istakao je Đogo i dodao da ne misli da će to prerasti u novu svjetsku krizu iz 2008. godine, a još manje da će se to odraziti na nas.

- Naš finansijski sektor je izrazito nerazvijen, a banke su samo donekle povezane sa tržištem kapitala u zapadnoj Evropi, ali ne toliko direktno, više sa tržištem novca. Sve u svemu, ne očekujem da će to nas baš toliko da pogodi, imamo mi mnogo veće probleme od toga - zaključuje Đogo.