Izvozne rezultate drvnog sektora podebljala inflacija - Apel da se donese nova odluku o zabrani izvoza oblovine

Iako je tokom prošle godine duži vremenski period na snazi bila zabrana plasmana ogreva i trupaca u inostranstvo, izvoz drvnog sektora BiH lani je iznosio oko 1,8 mlrd KM, što je za 10,7% više u odnosu 2021. godinu, u čemu su, kako objašnjavaju upućeni, veliku ulogu odigrali inflacija i rast cijena tih proizvoda, a ne povećanje izvezenih količina.

Analiza Spoljnotrgovinske komore BiH pokazala je da je najveći rast ostvaren u izvozu proizvoda šumarstva, ploča i furnira, građevinske stolarije, dok je zabilježen pad izvoza namještaja za 13,5%, a iznosio je oko 683,85 mil KM.

Što se tiče uvoza, podaci analize govore da su lani u BiH stigli proizvodi u iznosu oko 587,15 mil KM, što je za 27,4% više u odnosu na 2021. godinu.

Sekretar Udruženja drvoprerađivača pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik rekao je za Glas Srpske da je iza drvnog sektora teška godina.

- Prethodnu godinu smo solidno započeli. Međutim, tokom godine se pojavio problem na globalnom nivou koji je mnogo uticao na kidanje lanaca i poremećaj u snabdijevanju energentima svih vrsta i uopšte na kretanje potražnje na najvažnijim tržištima, što se odrazilo i na naš sektor - kazao je Šinik.

Dodao je da se manja tražnja u drvnom sektoru posebno osjetila krajem godine za takoreći skupljim proizvodima, kao što je namještaj.

- Kad je u pitanju fizički obim proizvodnje, lani je, komadno gledajući, proizvedeno za devet odsto manje u odnosu na godinu ranije, dok se kod prerade drveta taj proizvod zadržao na nivou prethodne godine. U rastu prošlogodišnjih izvoznih rezultata djelimično ima ugrađene inflacije, jer su mnogo poskupjeli ulazni elementi, što se reflektovalo i na izlazne cijene pa je samim tim povećana vrijednost izvoza - objasnio je Šinik.

Kada je u pitanju zabrana izvoza oblovine iz BiH, Šinik kaže da ova mjera doprinosi stabilizaciji i poboljšanju snabdijevanja domaćih drvoprerađivača sirovinom.

- Potrebno je donijeti novu odluku o zabrani izvoza oblovine, odnosno šumskih drvnih sortimenata u oblom stanju da bi se sve ono što imamo u BiH stavilo na raspolaganje domaćim prerađivačima, da bi oni napravili veću vrijednost i tako prihodovali potencijal kojim raspolažemo - kazao je Šinik dodajući da su proizvođači peleta neopravdano zakinuti za prihode iz izvoza.

Potpredsjednik Udruženja drvoprerađivača drvnih sortimenata niže vrijednosti RS Đorđe Brkić kaže da je prodaja ogreva kako na inostranom tako i na domaćem tržištu stala.

- Iako je zabrana izvoza ogreva u inostranstvo ukinuta, ništa ne uspijevamo prodati, jer nakon što je rampa podignuta, uslijedili su topliji dani i potražnja za peletom i drvima je nestala - rekao je Brkić.

Dodao je da je cijena peleta pala na prošlogodišnji nivo, dok je cijena ogrevnog drveta i dalje za 20% viša.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su naglasili da bi ciljevi drvnog sektora BiH trebalo da budu povećanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima, dugoročna stabilnost funkcionisanja lanca vrijednosti i razvoja drvne industrije, te razvoj ljudskih resursa.

- Time bi, između ostalog, bilo omogućeno poboljšanje imidža drvne industrije i BiH u svijetu, povećanje deviznog priliva većim izvozom proizvoda više dodatne vrijednosti, restrukturisanje stanja u preradi drveta i podizanje stepena konkurentnosti kompanija - istaknuto je u analizi.