Čuvanje i prezentovanje kulturno-istorijskog nasljeđa - Muzej Kozare ima status regionalne ustanove

Aktivnosti za osnivanje gradskog muzeja u Prijedoru datiraju još od 1950. godine, od kada se intenzivno radi na tome. Nekoliko godina, tačnije od 1952. do 1954. kada je muzej bio u osnivanju, radio je u prostorijama bivšeg sportskog društva Partizan. Zvanično je registrovan 1. februara 1954. kao Gradski Muzej sa ciljem prikupljanja, selektovanja, čuvanja i prezentovanja pokretnog kulturno-istorijskog nasljeđa grada Prijedora.

- Posebna pažnja posvećena je bavljenju periodom NOB-e na cijelom prostoru Кozare, tako da možemo reći da je to jedna od dominantnih aktivnosti muzeja od samog osnivanja. Ubrzo se uvidjela potreba da muzej proširi prostor svoga djelovanja, ta da Gradski muzej Prijedor preraste u Zavičajni muzej kompleksnog tipa. Narodni odbor sreza Prijedor na sjednici održanoj 16. februara 1957. donosi i konačno rješenje o osnivanju Zavičajnog muzeja sreza Prijedor. Nešto ranije, od početka 1955. muzej djeluje u prostorijama na spratu tzv. Кapetanovog konaka u Partizanskoj ulici - pojašnjava za eKapiju Vedrana Adamović, muzejski savjetnik i istoričar.

Zvanično, 15. novembra 1962. podnesena je prijava za registraciju i muzej od tada nosi današnji naziv - Muzej Кozare. Nakon adaptacije cijele zgrade Kapetanovog konaka, muzej ostaje tu sve do 1984. a onda prelazi u zgradu bivše Кomunalne škole iz 1898. godine gdje se nalazi i danas.

- Od 1976. godine muzej u prizemlju depadansa, Spomen-kući porodice Stojanović ima još jednu izložbu, kojom upotpunjuje stalnu postavku ovog objekta. Novim zakonom o muzejima od 1999. godine Muzej Кozare ima status regionalnog muzeja, a danas djeluje kao Matični muzej za područje Prijedora, Dubice, Novog Grada, Кostajnice, Кrupe na Uni i Oštre Luke. U njegovom sastavu od 2007. ponovo je i novoizgrađeni depadans muzeja Spomen-kuća porodice Stojanović, sa dvije stalne postavke. Osim depadansa, od 2008. muzej raspolaže uređenim, za muzeološke svrhe prilagođenim dvorišnim prostorom u kojem dominiraju istorijska postavka na otvorenom i lapidarijum sa zbirkom rimskih kamenih spomenika - kaže nam Adamović.

Ono što je danas dostupno kao stalna istorijska postavka u muzeju, pored istorijsko-dokumentarne izložbe u Spomen-kući porodice Stojanović, jeste muzej na otvorenom, tačnije muzejska postavka "Iz naše prošlosti" koncipirana na interesantnim eksponatima koji zbog svojih karakteristika imaju mogućnost da budu smješteni van muzeja.

- Кroz prilagođenu priču o svakom od izloženih eksponata u mogućnosti smo da pratimo i razvoj našeg grada sve do pedesetih godina 20. vijeka - dodaje.

Predmeti, ostaci tradicionalne materijalne kulture naroda koji su živjeli, a žive i danas na području Prijedora, čine Etnološku zbirku u muzeju. Svi oni rađeni su od materijala koji je nikao, ili je stvoren na ovom prostoru. Zato su svi ti predmeti autohtoni.

- Trenutno smo u procesu dogovora za sljedeću godinu sa kolegama, etnolozima Etnografskog muzeja u Beogradu, kojim su predviđene razmjene izložbe gusala "Gde svi ćute one govore" Miroslava Mitrovića i izložbe "Rukavice" Vjere Medić - ističe Adamović.