Planirani novi kapaciteti za proizvodnju struje iz OIE u Crnoj Gori - Učešće TE Pljevlja u ukupnoj proizvodnji biće smanjeno na 33% do 2025.

Ukupna potrošnja u periodu od 2023. do 2025. godine biće niža od planirane za predhodni planski period oko 16%. Kao glavni razlog smanjenja ukupne potrošnje navodi se smanjenje potrošnje direktnih potrošača na 110 kV.

- Konkretno Kombinata aluminijuma Podgorica, koji svoju konstantnu potrošnju iz predhodnog perioda od oko 620 GWh godišnje nije potvrdio, već se u izradu bilansa ušlo sa njihovom ostvarenom potrošnjom u prvih pet mjeseci 2022. godine od oko 6,5 GWh mjesečno, odnosno oko 78 GWh na godišnjem nivou. Željezara Nikšić je iskazala potrebe slične onima iz predhodnog perioda, što je takođe upitno, obzirom na zastoj u proizvodnji koji traje od aprila 2021. godine. Ostali potrošači na 110 kV planiraju konstantne potrebe za planski period - stoji u dokumentu.

Distributivni potrošači planiraju povećanje potrošnje od oko 1% godišnje.

Ukupni planirani gubici za 2023. iznose 456,46 GWh, u 2024. 453,59 GWh, a u 2025. 440,94 GWh.

- Planirani gubici na distributivnoj mreži imaće trend pada od oko 4% godišnje, što je rezultat realizacije projekta intezivne revitalizacije distributivne elektroenergetske mreže CEDIS-a sa jedne strane i projekta unapredjenja mjerenja u distributivnom sistemu CEDIS-a sa druge strane - navodi se.

Planirani tranzit električne energije preko elektroprenosnog sistema Crne Gore tokom naredne tri godine procijenjen je na osnovu prosjeka ostvarenja prethodne dvije godine, u iznosu od 5.257 GWh godišnje.

Gubici u prenosnom sistemu planirani su na osnovu učešća gubitaka u procijenjenoj potrošnji električne energije, kao i planiranog tranzita električne energije kroz podmorski HVDC kabla i gubitaka koji će nastati usljed tranzita.

- Gubici u prenosu u 2023. godini procijenjeni su na 140,86 GWh, a u 2024. i 2025 na po 150,54 GWh. Gubici neto iznosiće 115,11 GWh u 2023, a po 123,02 GWh u 2024. i 2025. godini. Kako je navedeno, gubici usljed tranzita će naredne godine biti 25,75 GWh, a 2024. i 2025. po 27,52 GWh.

Ako govorimo o bilansu električne energije u naredne tri godine, ukupna proizvodnja i bruto potrošnja projektovani su na 512,20 GWh u 2023, u 2024. je predviđen gubitak od 108,44 GWh, dok se 2025. očekuje ukupna proizvodnja i potrošnja u iznosu od 770.45 GWh.

- Na osnovu planiranih vrijednosti za tri godine će biti ostvaren suficit od 1.174,21 GWh električne energije. Deficit je planiran u 2024. godini kada je zbog ekološke rekonstrukcije planiran sedmomjesečni zastoj u Termoelektrani Pljevlja - navodi se.

Suficit električne energije u 2023. godini iznosiće 512,20 GWh ili 14,37% od planirane proizvodnje, u 2025. godini suficit će biti 770,44 GWh ili 19,96% od planirane proizvodnje, dok je u 2024. godini planiran deficit od 108,44 GWh ili 3,66% od planirane proizvodnje.

- Zavisno od potreba kupaca sa jedne strane i hidroloških prilika, remonta opreme na proizvodnim objektima sa druge i uz stalnu optimizaciju trgovine u zavisnosti od situacije na tržištu u određenim periodima EPCG vrši svoje komercijalne aktivnosti u smislu uvoza i izvoza električne energije uz obavezu da obezbijedi stabilno snabdijevanje domaćeg tržišta - objašnjeno je u dokumentu.

Elementi bilansa uglja su plan potrošnje, plan proizvodnje, količina uglja za proizvodnju električne energije, industrijsku i široku potrošnju, te izvoz uglja. U skladu sa postojećim planovima, proizvodnja uglja u Crnoj Gori odvijaće se u Rudniku uglja Pljevlja.

Naredne godine očekuje se proizvodnja 1.660.000 tona ulja. Godinu kasnije biće proizvedeno 1.060.000 tona, dok se u 2025. očekuje proizvodnja 1.785.000 tona uglja.

- Plan proizvodnje uglja u Rudniku uglja Pljevlja za period od 2023. do 2025. godine urađen je na osnovu planiranog režima rada Termoelektrane Pljevlja, tokom i poslije ekološke rekonstrukcije. Proizvodnja u ovom periodu odvijaće se iz centralnog dijela površinskog kopa Potrlica, u najdubljem dijelu kopa, sa koeficijentom otkrivke znatno većim od prosječnog koeficijenta. Zato je zbog potrebe kontinuiteta proizvodnje uglja u navedenom periodu neophodno eksploatisati količinu otkrivke od oko 9.000.000 m² čm godišnje, uz napomenu da se otvori manje ležište Glisnica kako bi se ispoštovala navedena dinamika - navedeno je.

Od ukupno proizvedene količine uglja, koja za naredne tri godine iznosi 4.505.000 tona, za TE pre predviđeno 3.655.000 tona, i to 1460.000 u 2023, 660.000 u 2024. i 1.535.000 u 2025. godini. Isporuka za široku potrošnju ukupno će iznositi 850.000 tona, od čega 200.000 naredne godine, te 400.000 tona 2014. i 250.000 tona 2025. godine.

Od ukupnih količina uglja za široku potrošnju, dio u iznosu od oko 15% proizvedenih količina predviđen je za izvoz.

- Naime, prema planu 123.000 tona predviđeno je za tržište Crne Gore, dok se na isporuku van Crne Gore odnosi 727.000 tona u naredne tri godine, odnosno 159.000 tona u 2023, 359.000 tona u 2024. i 209.000 tona u 2025. godini.

Plan potrošnje mazuta je rađen je na osnovu planirane proizvodnje TE Pljevlja. Za 2023. i 2025. godinu po 600 tona, u 2024. godini planiranja je potrošnja 300 tona.

Snabdijevanje potrošača naftnim derivatima u Crnoj Gori u periodu od 2023. do 2025. godine vršiće veći broj naftnih kompanija koje posjeduju licence za prodaju i snabdijevanje naftnim proizvodima i gasom.

- Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2023. godini planiran je u količini od 393.699 tona, u 2024. godini 417.070 tona, dok je za 2025. godinu planirana količina od 435.650 tona. Ukupna potrošnja naftnih derivata imaće trend rasta u prosjeku oko 5% godišnje. U bilansnom periodu, za razliku od predhodnog, nije planirana potrošnja petrol-koksa zbog prekida u proizvodnji kod Kombinata aluminijuma Podgorica - napisano je u dokumentu.

Najveću potrošnju od energenata u energetskom bilansu ima eurodizel u iznosu od oko 76% za sve tri bilansne godine. Najveće prosječno povećanje potrošnje u odnosu na predhodni bilansni period planirano je za tečni naftni gas (TNG) oko 43%.

- Kompletne planirane potrebe za naftnim derivatima u bilansnom periodu moraju se obezbijediti na inostranom tržištu - napominje se u dokumentu.

Kada govorimo o bilansima prirodnog gasa i toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu, u dokumentu se navodi da su veliki industrijski potrošači Uniprom KAP i Željezara Toščelik Nikšić u prethodnom periodu "prljave" energetnte poput nafte, lož ulja i mazuta zamijenili komprimovanim prirodnim gasom.

- Međutim, zbog prkida njihove proizvodnje za period od 2023. do 2025. godine nisu iskazali potrebe za prirodnim gasom, tako da potrošnja ove vrste energenta nije planirana - zaključuje se u dokumentu