Prva presuda u korist štediše iz BiH: Banke vraćaju oteti novac

Poslije odluke suda u Ljubljani da potvrdi prvostepenu presudu i donese odluku o izvršenju, na osnovu koje će Ljubljanska banka isplatiti 81.118 dolara jednom štediši iz BiH, blizu 120.000 starih deviznih štediša u BiH konačno je odahnulo i s optimizom čeka dalje vijesti o sudbini sopstvenih potraživanja na ime stare devizne štednje u iznosu od 185.500.000 dolara.

Kada se tome pridoda i kamata, koja se gomilala svih ovih godina, taj iznos premašuje milijardu maraka.

Boro Purišić godinama je u Njemačkoj radio teške poslove i štedio na čemu je god mogao, da bi svojoj djeci omogućio krov nad glavom i sigurnu budućnost u privatnom poslu. Danas teškog zdravstvenog stanja, ojađen i bez ušteđenog novca, sa gorčinom priča kako ne može mirno proći kroz grad, jer okreće glavu od banaka, koje su prisvojile njegovih više od 600.000 maraka.

"Ljubljanska banka mi je uzela 100.000, a ostalo naša Jugobanka, Banjalučka banka, Sarajevska, Kristal i druge. Više im ni imena ne znam, jer se mijenjaju svako malo. Pred rat sam digao kredit od 150.000 maraka u Njemačkoj, novac oročio kako bih djeci napravio kuće ili kupio stanove. Novac su mi uzele banke ili ko zna ko je dobio te naše pare, pa sada po BiH koriste poslovne prostore Slovenaca. Meni je samo ostao kredit, koji mjesečno plaćam 480 eura od penzije", priča Purišić i dodaje da danas ni taj kredit ne bi mogao da vraća da nije bilo dobrih ljudi, koji su mu pozajmili novac, koji mora vratiti, da bi smanjio glavnicu dugovanja, a samim tim i visinu rate.

Svetozar Nišić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, kaže da se privatni novac ljudima mora vratiti jer on nije predmet sukcesije i ne može to ni biti.

"Velikom vijeću Savjeta Evrope i Velikom vijeću Suda za ljudska prava u Strazburu, Ujedinjenim nacijama odnio sam prigovor 25. oktobra ove godine. Nažalost, velika je propaganda države, koja samo zagovara verifikaciju stare devizne štednje, ali ne i borbu za naša ljudska prava kako bi došli do svoga novca", naglasio je Nišić i dodao da je bio u kontaktu s predsjednikom Slovenije, Danilom Tirkom, koji mu je pisanim putem rekao da je Slovenija spremna da isplati staru deviznu štednju, ali da vlasti BiH neće da s njim pregovaraju.

Nišić je naglasio da Invest banka Beograd duguje građanima BiH 94,3 miliona dolara, bez kamata već 20 godina, što bi s kamatama bilo oko 600 miliona dolara. On kaže da se zbog tog duga obraćao i predsjedniku Srbije, Borisu Tadiću, koji mu još nije odgovorio na pismo.

"Hrvati su sav dug starim štedišama isplatili i jedini poštovali međunarodni ugovor koji su potpisale sve zemlje bivše Jugoslavije. Uz glavnicu, Hrvati su obračunali i kamatu u iznosu od pet odsto. Ostale republike su isplatile dug svojim građanima, samo BiH nije ništa učinila za svoje stare štediše", naglasio je Nišić i dodao da u BiH ima ukupno milion i 116.000 štediša, od čega je 544.480 u RS.

Građanima BiH ukupno se duguju tri milijarde i 498 miliona dolara, bez kamata, od čega samo privredna banka Sarajevo i Jugobanka duguju dvije milijarde i 458 miliona.

Đorđe Mikeš, direktor APIF, kaže da je informacija o prvoj potvrđenoj presudi za isplatu iz Ljubljanske banke za štediše izuzetno povoljna i podsjeća da se sve presude suda u Strazburu primjenjuju na takve slučajeve i štediše iz BiH.

"To je ogroman pomak, koji će uticati na veću primjenu. U APIF je evidentirana štednja domaćih banaka i nema registrovano ništa od štednje iz banaka van granica BiH. Vlasti BiH su obavezne da u dogovorima s vlastima iz bivših jugoslovenskih republika riješe pitanje stare štednje građana BiH, ali po tom pitanju nije ništa riješeno", rekao je Mikeš i dodao da je u APIF do sada verifikovano oko 40.000 starih štediša, te da je verifikacija još u toku. Mikeš je rekao da je u ovoj godini verifikovano oko tri hiljade štediša s ukupnim iznosom potraživanja od 57 miliona maraka.

On je naglasio da je znatan dio stare devizne štednje RS platila u obveznicama ili gotovini. Sudu u Ljubljani bile su potrebne dvije godine da prizna presudu koju je donio prije nekoliko godina sud u Njemačkoj, te da sredstva budu isplaćena klijentu iz BiH.

Ukoliko bude još ovakvih slučajeva, kako je potvrdio Franc Bucik, advokat štediše s obzirom da je aktiva Ljubljanske banke unutar Nove ljubljanske banke, te da je malo toga ostalo, isplata će se vršiti iz obaveznih rezervi banke, a ako banka nema sredstava, onda država odgovara.

Svi parnični postupci u vezi s bankovnim ulozima kod filijala Ljubljanske banke u bivšoj Jugoslaviji bili su obustavljeni od 1993. godine, na osnovu slovenačkog zakona o sukcesiji. Oni su mogući od decembra prošle godine, kada je Ustavni sud u Sloveniji ukinuo član tog zakona, kojim je definisano da se ti postupci prekidaju, odnosno odgađaju.