Da li je Bosna i Hercegovina obećana zemlja obrade metala?

Mašinska industrija modernog dobra ne bi bila zamisliva bez CNC mašina, koje su zamijenile ručno kontrolisane sprave i prebacile veliki dio posla i odgovornosti u pripremi rada sa čovjeka na kompjutere.

CNC tako obračunava koordinate, kontroliše servo motore i upravlja pomjeranjem alata u obradi. Činjenica da Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju u mašinskoj industriji, te da je domaća radna snaga postala prepoznatljiva na zapadnim tržištima, ekspanzija proizvodnje i dobar omjer cijene rada, ulaganja i transportnih troškova – učinio je našu zemlju važnom destinacijom za investitore i međunarodne partnere u CNC proizvodnji, posebno u sektoru metaloprerade.

Potražnja za novom radnom snagom u sektorima prerade metala, drveta i tekstila je velika. Potvrđuju to i statistike USAID-ovog WHAM projekta koji je kroz svoje programske aktivnosti podržao trening 2,413 profesionalaca, osigurao intervencije koje su omogućile zapošljavanje 2,250 osoba, među kojima preko 57% čine mladi.

No, koliko ulažemo u obrazovanje novih kadrova? Klix je istražio šta na tom planu rade edukacijski centri - privatni i javni širom naše zemlje.

Mašinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci je predstavio novi virtuelni simulator zavarivanja, senzor obrtnog momenta, mobilni hidraulični agregat, set za kontrolu zavarenih spojeva, set malih mjernih alata i hardver za njegovu računarsku, opremu koja je osigurana saradnjom sa USAID-om.

- Osim opreme, fakultet je organizovao marketing centra, izradio cjenovnik, katalog obuka koje pruža i web stranicu. Izradili smo priručnike za obuku i praktične vježbe. Nadalje, licencirani smo za tri programa obuke za obrazovanje odraslih u metaloprerađivačkom sektoru, čime stvaramo nove prilike za cjeloživotno učenje i prekvalifikaciju. Zaokružili smo usluge Regionalnog centra na svim nivoima, te smo stvorili uslove za kvalitetnu realizaciju obuka - pojašnjava Darko Knežević sa Mašinskog fakulteta.

Visoka poslovno tehnička škola u Doboju je, također uz podršku USAID-a, dobila virtuelni simulator zavarivanja, kao i laserski zavarivača i 3D štampač. Oprema je omogućila Centru izvrsnosti pri VPTŠ-u efikasnije programe edukacije koje realizuju u saradnji sa malim i srednjim preduzećima ovog kraja.

- Osim marketinške i operativne podrške, centar sada pruža nove vrste obuka kao što su virtualna obuka zavarivanja i obuka za novu vrstu zavarivanja pomoću lasera. Obje ove mašine će privući polaznike koji pokušavaju naučiti ili usavršiti određene tehnike zavarivanja. Kako je virtuelno zavarivanje mnogo jeftinije za vježbu i omogućava polaznicima da se upoznaju sa različitim tehnologijama i tehnikama zavarivanja, postali smo važna adresa za programe obuke kako zaposlenih, tako i onih koji još tragaju za poslom - pojašnjava direktor Ladin Gostimirović.

- Imali smo dvije obuke za zavarivače i CNC operatere, uspješno smo odradili obuku preko 30 kandidata. Centar izvrsnosti nastavlja rad na obuci. Ovo je prvi korak, nadamo se da ćemo i dalje sarađivati sa USAID-om i drugim međunarodnim organizacijama, koje pomažu ovakve projekte. Važno je da pružimo priliku mladim, ponudimo im šansu za usavršavanje, time pomažemo i cijeloj našoj ekonomiji - dodao je Gostimirović.

Priča završava u Sarajevu s Jasminom Ahmićem, direktorom kompanije Dizart, domaćim proizvođačem CNC mašina i jednim od lidera u privatnoj inicijativi za obuku novih kadrova u ovom sektoru.

- CNC mašine proizvodim već 15 godina. Razvili smo školu za CNC operatere koja se pokazala kao dobra stvar, uzimamo ljude besplatno sa biroa, obučavamo ih. Osnovna djelatnost nam je proizvodnja CNC mašinama, a sada se bavimo i robotima, edukacijama, gledamo kako da proširimo naš rad i stvorimo prilike za mlade. Izvozimo preko 80% za zapadnoevropske zemlje, što nam daje stabilnost i priliku za ulaganja. Napravili smo petoosnu CNC mašinu. To je nešto što smo planirali da realizujemo, a onda je USAID podržao cijeli proces, što nas je ubrzalo i napravili smo mašinu koja je naš ponos. Polaznici obuke će moći raditi na njoj, što je odlična prilika za one koji žele da uče i steknu prave vještine. Sarađujemo sa Mašinskim fakultetom u Sarajevu. Nama je cilj da što više ljudi zaposlimo. Većina ljudi koja prođe treninge dobije šansu za zaposlenje - pojašnjava Ahmić.

Bosna i Hercegovina je u posljednjoj deceniji postala obećana zemlja za brzorastući outsourcing i maloserijskoj mašinskoj obradi metala.

Premda ovaj sektor korača prema nastavku razvoja automatizacije, ljudski faktor i dalje ostaje važan u uspješnom rukovođenju procesom. Ljudi poput sagovornika Klixa, vizionari koji su napravili iskorak u procesima edukacije novih generacija, učinili su da mladi sada svoju perspektivu prepoznaju u domaćim kompanijama i vide svoju budućnost ovdje.