Stiže novi srpski traktor

Kompanija Majevica uskoro izlazi sa traktorom od 90 konjskih snaga namijenjen za mala i srednja gazdinstva, za sve agrotehničke mjere.

Nakon prodaje fabrike IMT i Rakovice, Srbija je ostala bez proizvodnje traktora, ovih najneophodnijih mašina u poljoprivrednoj proizvodnji.

Mnogi stariji farmeri će posvjedočiti o kvalitetu srpskih traktora, a naročito o tome govori podatak da se oni proizvedeni 70-tih, pa i 60-tih godina prošlog vijeka još uvijek redovno koriste na njivama. Skoro da nema paorskog domaćinstva koje nije imalo bar jedan IMT 539 parkiran u svom dvorištu.

Mnoge nadležne institucije apeluju na to da treba obnoviti zastarjelu mehanizaciju, pa se zato novi traktori strane proizvodnje nabavljaju putem nacionalnih i EU subvencija. Ipak, ni "za keš", ni subvencionisano, ne može svako da priušti sebi jednog John Deera, Fendta ili New Hollanda.

Međutim, srpski farmeri uskoro neće morati da evociraju uspomene na nekadašnje gigante domaće poljoprivredne mehanizacije, jer kompanija Majevica iz Bačke Palanke priprema serijsku proizvodnju svog traktora.

- Ima 90 konjskih snaga, Perkinsov motor, Carraro transmisiju, prednju hidrauliku, napred izvod za kardan, klimu, reverzer. Delove nabavljamo iz Italije, Engleske i Njemačke, a učešće domaće proizvodnje u našem traktoru je 40 odsto kada je u pitanju prototip. Serijska proizvodnja će nam obezbijediti da više od 50% vrijednosti traktora bude domaćeg porekla - kaže direktor Majevica servisa Radovan Komad za Agroklub.

A, koliko je on u ovom trenutku jedini domaći, govore procjene stručnjaka poljoprivredne mehanizacije da je za traktore koji se sklapaju u Srbiji samo 10% delova naše proizvodnje. Tačnije, Majevičin sadrži preko 800 komponenti koje su napravljene baš u Srbiji.

- Mi imamo svoju fabriku i pravili smo sve što smo mogli, pa i naši kooperanti kojih ima više od 20 domaćih čiji su delovi u ovom traktoru. Ono što smo morali da uvezemo - uvezli smo. Ono što ne postoji da se u Srbiji pravi, a verujte, čak i šraf ako može da se napravi kod nas, to smo ugradili da bude srpsko - uvjerava Komad i dodaje da će kad krene serijska proizvodnja, ovo biti mašina sa domaćim preferencijalnim porijeklom i kao takva jedina u Srbiji.

Ispitivanjem tržista i u razgovoru sa kupcima ustanovili su da veliki broj gazdinstava ima potrebu za baš ovakvim tipom traktora.

- U Srbiji je prosječna veličina gazdinstva u posljednjih 20 godina porasla za 13%. Prateći tendenciju rasta gazdinstva možemo potpuno sigurno reći da će ovaj traktor biti budućnost za više od 50% gazdinstava u našoj zemlji.

Dobra je vijest da ovaj model ima još aduta naročito kad je obrtni moment u pitanju.

- Glavna prednost je što je će ovaj traktor imati 320 N/m, a ostali imaju 280 N/m. Imaće veću vučnu snagu i teži je od ostalih brendova - predstavlja Komad.

Na sklapanju ove mašine danas radi preko 30 ljudi, a portal saznaje od direktora Servisa da su i povećani kapaciteti.

U planu je i zapošljavanje dodatnih radnika, kada se krene sa serijskom proizvodnjom. Riječ o ovom traktoru proširila se, pa su mnogi zainteresovani da budu vlasnici domaće mašine.

- Već ima 10 naručenih, a prva serija broji 100 komada - kaže Komad.

Kada će ovaj traktor biti dostupan na tržištu i koliko će koštati? Iz Majevice otkrivaju da će se naći u prodaji u drugoj polovini godine, ali da cijena još nije formirana.

- Ne možemo da pričamo o ceni jer serijska proizvodnja počinje za tri mjeseca, a zbog čega je tako? Tržište čelika je jako nestabilno i bukvalno cijene rastu na mjesečnom nivou po 15, 20% i nemoguće je pričati o cijeni. Ali naša je ideja da ponudimo traktor evropskog kvaliteta daleko jeftinije nego bilo koji drugi evropski - ističe Komad.

Sagovornik portala otkriva da njihovi proizvodi podležu povraćaju za subvencije i da se nadaju da će "država prepoznati taj momenat domaće proizvodnje traktora i da će se to posebno subvencionisati u odnosu na bilo koje druge".

- Mi ćemo kao fabrika izaći sa programima finansiranja gazdinstva, gdje nećemo prodavati samo traktor nego će pored njega ići i još tri, četiri priključne mašine, uz mogućnost otplate kako novčanim sredstvima tako i žitaricama na duži vremenski period. Dakle, naš je cilj da gazdinstva po ubrzanom modelu obnove većinu zastarjele mehanizacije i da to učine na finansijski pristupačan način - kaže on.