RS može da postane nova kriptodestinacija - "Rudarenje" kriptovaluta velika razvojna šansa, slijedi donošenje zakona

Donošenjem zakona kojim bi bila uređena oblast kriptovaluta, elektronske imovine i "rudarenja", bila bi obezbijeđena pravna sigurnost svih kriptoaktera, ali i poslao dobar signal, kako domaćim tako i inostranim investitorima da nastave sa ulaganjem u ovaj relativno novi i vjerovatno najbrže rastući privredni sektor Srpske.

- Ova oblast je je velika razvojna šansa Srpske, a pogotovo kada je u pitanju "rudarenje". Procjene govore da trenutno imamo između 5.000 do 10.000 ljudi koji se time bave u BiH. Ali, u posljednje vrijeme sve je više i krupnijih igrača koji pokazuju interesovanje da dođu te zakupljuju i opremaju čak čitave hale. Radi se o investitorima iz Austrije, Švajcarske, Njemačke i Italije. Odlučuju se na taj korak, jer je kod nas niska stopa poreza, ali i cijena struje. Kada bude usvojen ovaj zakon, vjerujem da će nivo ovih investicija, a pogotovo inostranih, biti znatno uvećan, mislim da imamo sve predispozicije da od Srpske napravimo novu kriptodestinaciju u svijetu - istakao je Majstorović.

Smatra da bi zakonsko regulisanje ove oblasti mnogo značilo i za kriptomjenjačnice i berze, ali bi sigurno uticalo i na smanjenje crnog tržišta.

- Pretpostavljam da će ovo zakonsko rješenje biti slično onom iz Srbije. Na ovaj način biće definisano šta je to digitalna imovina, kako se ona čuva, ko je za šta nadležan, a vjerujem da će biti regulisano i "rudarenje" te izdavanje novih tokena putem blokčejn tehnologije - istakao je Majstorović pojašnjavajući kako kriptovalute nikada nisu pretendovale da postanu zvanično sredstvo plaćanja u nekoj državi, već predstavljaju alternativni i sve popularniji oblik novca.

Navodi da su ove procese u svijetu usporavali iz bankarskog i finansijskog sektora, koji je do sada u svojim rukama držao najveći dio novčanog kolača jedne zemlje. Osvrćući se na njihove kritike kako se "rudarenjem" troše ogromne količine električne energije i zagađuje okolina, Majstorović kaže da se radi o zlonamjernim izjavama da bi bio usporen čitav ovaj proces.

- Da li to znači da treba da zatvorimo i dio fabrika, jer troše električnu energiju. Mislim da ne treba. Treba da se razvijamo, a kriptovalute su dobra prilika - smatra Majstorović.

Kada je u pitanju trgovina kriptovalutama, navodi da ova firma trenutno ima oko 11.000 korisnika i godišnji promet od oko 21 mil KM. Prema njegovim riječima, u samim začecima ovom trgovinom bavili su se isključivo oni koji su imali određeno informatičko obrazovanje, ali u posljednje vrijeme se i to promijenilo.

- To nisu više samo informatičari. Različiti su profili, od doktora, radnika, bankara, pa do domaćica - naveo je Majstorović, dodajući da se građani najčešće, čak u 59 odsto slučajeva, odlučuju za kupovinu bitkoina i eteruma, trenutno najpopularnijih digitalnih valuta na tržištu.

Digitalni novčanik

Prema riječima Majstorovića, firma u kojoj radi prije par mjeseci je pokrenula i aplikaciju lova.ba.

- Veliki broj naših korisnika drži svoj kriptonovac na našoj platformi te smo stoga odlučili da napravimo i digitalne novčanike na mobilnim telefonima, a s kojima će se moći obavljati plaćanje računa, robe i usluga u bilo kom trenutku - rekao je Majstorović.