Kriptovalute rudare i penzioneri, učitelji i popovi - U BiH još ne postoji zakonska regulativa kojom se definiše oblast virtuelnog novca

Zainteresovanost za rudarenje i trgovinu kriptovalutama u BiH stalno raste, a pored zaljubljenika u IT ovim se sve češće bave i penzioneri, učitelji pa i popovi.

Naveli su ovo stručnjaci iz oblasti kriptovaluta koji su u razgovoru za Nezavisne novine rekli da u BiH još ne postoji zakonska regulativa kojom se definiše ova oblast, ali da to ne znači da trgovina ovom valutom ne podliježe drugim zakonskim propisima.

Nezavisne podsjećaju da je ranije bilo govora da će Savez za bolju budućnost raditi na izradi prijedloga zakona koji će prvi put pokušati regulisati oblast kriptovaluta u BiH.

Nikola Klak, osnivač i direktor BCX (Balkan Crypto Exchange) mjenjačnice u Banjaluci, potvrdio je da trenutno još u BiH ne postoji zakonska regulativa kojom se reguliše rudarenje kriptovaluta.

- Imamo informacije da se radi na zakonskoj regulativi koja se generalno odnosi na kriptovalute i njihovo mjesto u tradicionalnom finansijskom sistemu. To će se raditi po uzoru na Srbiju, da se definiše šta je kriptovaluta, koje se firme bave tim, ko su ostali učesnici - rekao je Klak za Nezavisne novine, dodajući da prema nekim informacijama Zakon o kriptovaluti bi trebalo da bude na sjednici parlamenta krajem ove godine, ali da to zavisi od drugih faktora.

Pojasnio je da to što ne postoji zakon o kriptovalutama ne znači da trgovina ovom valutom ne podliježe drugim zakonskim propisima.

- Porez na dobit od kriptovaluta se plaća kao porez na platu, nije posebno definisan i ne postoji razlog da se drugačije definiše. Naša firma koja se bavi posredovanjem u prodaji kriptovaluta radi na osnovu Zakona o trgovini - objasnio je Klak.

Istakao je da je zainteresovanost građana za rudarenje i trgovinu kriptovalutama zaista velika, te da je ovaj trend u BiH nastao prije pet do šest godina.

- Kako rastu cijena i vrijednost kriptovaluta, tako raste i zainteresovanost građana, ali i preduzeća i firmi, kako za rudarenje, tako i za čuvanje i prodaju kriptovaluta - kazao je Klak, dodajući da se ovaj trend na početku karakterisao kao prolazni i za kojeg su zainteresovanost imali samo zaljubljenici u IT.

- Međutim, sada smo svjedoci da u tome učestvuje više ljudi. Ja volim reći da među klijentima imamo penzionere, učitelje, popove, kao i poreznike - naveo je Klak.

Na pitanje da li će najave najvećih finansijskih regulatora Evropske unije da se stavi zabrana za ključne oblike rudarenja bitcoina, jer se time troše velike količine električne energije, uticati na rudarenje u BiH, Klak je rekao da smo mi malo tržište te da se ne rudare sve kriptovalute na isti izvor napajanja.

- Neke se rudare na teži način potrošnjom struje, a sada dosta njih prelazi na drukčiji sistem koji ne troši nikakvu električnu energiju. Bitcoin je najstarija i najpoznatija kriptovaluta, koja se neće moći zabraniti, ali može se desiti da zemlje koje nemaju dovoljnu infrastrukturu za toliku količinu električne energije mogu protjerati rudare da rudare u drugim zemljama - naveo je Klak, dodajući da što se tiče BiH ima nekoliko firmi koje se ozbiljnije bave rudarenjem, ali na svjetskom nivou to nije veliko učešće.

- Naše tržište je veoma malo, pored velike zainteresovanosti, to je mala privreda, gdje ljudi uglavnom imaju oko dvije mašine za rudarenje, a one troše kao mala kvarcna grijalica i dosta ljudi se tokom zime grije na ove mašine - zaključio je Klak.

Kako je u razgovoru za Nezavisne novine rekao Miloš Grujić, ekonomski stručnjak, trošenje struje nije problem dok god rudari redovno plaćaju račune.

- Kada veliki svjetski finansijski autoritet izjavi nešto o uštedi energije i energetskoj efikasnosti, onda cijene kriptovaluta padnu. To mi djeluje kao namjerno puštanje balona da neko zaradi na njemu - rekao je Grujić, dodajući da će zainteresovanosti uvijek biti jer je to idealno za ljude željne brze zarade.

- Svaki put kada se pojavi nova vijest za kriptovalute poraste interes - kazao je Grujić.

Kada je riječ o uređenosti tržišta kriptovaluta u BiH, Grujić je rekao da je teško govoriti o tržištu ove valute samo za jednu zemlju.

- Ovo je tipičan primjer integracije, globalizacije finansijskih tržišta. Kada pričamo o tržištu kriptovaluta, to je jedno veliko globalno tržište. Tržište kriptovaluta je ostvarenje sna liberala, jer se sve može posmatrati kao tržište koje nema jedan finansijski centralni autoritet - zaključio je Grujić.

Osnivač prve kriptovalute u BiH pod nazivom RXC (RuXCrypto) Nedžad Smajić je za Nezavisne novine rekao da je ovo projekat Crypto.ba zajednice koju je Smajić osnovao 2016. godine.

- Naša kriptovaluta je nastala u cilju edukacije mladih. Ona nije započeta da se na njoj profitira, već da bude odskočna daska mladima iz BiH i šire da nauče osnove kriptovaluta. Valuta je u opticaju i može se kupiti - naveo je Smajić, dodajući da je interes građana veliki, jer na ovaj način im je omogućeno da na svom jeziku rudare.

- Ona je decentralizovana, ja sam je samo započeo, a dalje ona nastavlja sama - naveo je Smajić.