Dominacija energije sunca i vode - Retrospektiva 2021, investicije u oblasti ENERGETIKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Energetska kriza nadvila je tamne oblake nad međunarodnim strujnim kolom, a po sistemu spojenih posuda svjetska kretanja sa manjim ili većim posljedicama prelivaju se i osjećaju u zemljama Balkana. Ni BiH nije imuna na takve prilike, pa se potonjih dana zbrajaju mogući i očekivani troškovi potrošnje električne energije.

Privrednici sa strahom očekuju nove ugovore sa vodećim elektroprivredama, dok članovi domaćinstava matematički pokušavaju da dokuče dali će biti isplativije grijati se na gas, drva, ugalj ili struju u godinama koje nam predstoje.

Sa nivoa evropske "visoke" politike nas zapljuskuju "zeleni" talasi, i pravila kojima se zahtijeva smanjenje emisije CO2 i uvođenje što većeg stepena obnovljivih izvora energije.

NVO predvode pobune protiv gradnje mini-hidroelektrana širom BiH, dok ćemo, po svemu sudeći i ove godine pratiti sagu zvanu Blok 7 u TE Tuzla.

Kao da nam nisu dovoljne neizvjesnosti koje dolaze izvan granica BiH, ni sami nismo sigurni gdje bismo, a još manje kako bismo. Tenderi se raspisuju, pa obaraju. Studije uticaja na životnu sredinu se tumače raznorazno, nerijetko površno i forme radi, glas struke sve se slabije čuje od buke političkih podobnih predstavnika.

Pomaka, doduše ipak ima. Projekti izgradnje vjetroelektrana napreduju, a sve je više i onih koji su spremni da svoj novac ulože u podizanje solarnih elektrana.

Najaktuelnija tema iz domena energetike ovih dana jeste moguća prodaja značajnog broja akcija Hidroelektrane na Trebišnjici, a prema pisanju medija uz Elektroprivredu Srbije, i federalne elektroprivrede bi mogle da uzmu učešće u dokapitalizaciji preduzeća.

Da li će HET ići u emisiju akcija vrijednu 435 mil KM, odlučivaće akcionari 21. januara, dok je istaknuto da će ta sredstva koristiti za povećanje uloga u privrednom društvu Hidroelektrane Dabar radi pribavljanja sredstava za finansiranje izgradnje tog infrastrukturnog projekta.

I upravo je gradnja HE Dabar zauzela prvo mjesto i najveći interes pažnje naših čitalaca u 2021. godini, kada je riječ o ENERGETSKIM i projektima iz sfere KOMUNALNE INFRASTRUKTURE.

Već početkom prošle godine smo saznali da će troškovi gradnje HE Dabar biti veći od planiranih, i to za 300 mil KM, pa su nove procjene pokazale kako će ovaj projekat koštati 661 mil KM.

Navedeno je objašnjeno time što će sredstva za eksproprijacju biti znatno veća od prvobitno planiranih. Ako ovome pridodamo i poskupljenja građevinskih materijala kojima svjedočimo, velike su šanse da će troškovi biti viši nego što je ijedna projekcija do sada pokazala.

Za realizaciju ovog projekta HET će dio sredstava obezbijediti kroz kreditno zaduženje, budući da su prošle godine raspisali tender za obezbjeđenje kreditnih finansijskih sredstva banaka, a u okviru LOT 2 tražena je nabavka kredita u iznosu od 50 mil EUR radi realizacije projekta HE Dabar, a predviđeno je zaduženje po kamatnoj stopi od 3,8% i grejs periodom odčetiri godine.

HE Dabar, osim elektrane, obuhvata i izgradnju derivacionog tunela sa ulaznom građevinom, akumulacije Nevesinje, brane Pošćenje, vodostana,cjevovoda pod pritiskom, mašinske zgrade, kanala kroz Dabarsko polje i nasipa Grebak i Vranjača.

HE Dabar pripada hidroenergetskom sistemu Hidroelektrana na Trebišnjici (HET) i predstavlja najvažniju hidroelektranu u sistemu Gornji Horizonti. Taj sistem, osim HE Dabar predviđa i izgradnju HE Bileća i HE Nevesinje.

Zanimljiva najava prošle godine došla nam je iz Novog Grada gdje se očekuje gradnja biogasne energane vrijedne 4,5 mil EUR, a struja bi se posebnom tehnologijom trebala dobijati iz slame i kukuruzovine.

Naime, na drugom mjestu našla se najavljena investicija firme Ligningas MWK R.E.B. za pokretanje biogasne energanu snage 1 MW čijije na godišnjem nivou plan proizvodnje od 8.000 do 8.100 MW/h.

- Preciznije rečeno, za 1 MW proizvedene električne energijenam treba od 600 do 650 kg slame umjesto 2.200 do 2.400 tone kukuruzove silaže. S tim što ostaje prednost da možemo i dalje koristiti sve vrste biološkogotpada iz prehrambene industrije - pojasnio je za eKapiju direktor te firme Goran Vrsajko.

Kompletna proizvodnja biogasne energane biće predata u sistem Elektroprivrede RepublikeSrpske.

- Što se tiče obezbjeđivanja biomase, naša partner firma Agrilogistica MWK R.E.B obrađivaće oko 300 hektara zemlje i proizvoditi razne žitarice, a dobijeni otpad isporučivati firmi Ligningas MWK R.E.B. za potrebe proizvodnje. Količine kojemi sami proizvedemo biće dovoljne za 60% obrade, dok ćemo 40% preostalih količina otkupljivati od poljoprivrednih proizvođača sa teritorije Potkozarja. Ukupna godišnja količina biomase je oko 5.000 tona, zavisno od kvaliteta slame. Uz to koristimo i oko 2.000 tona oseke sa farmi iz okoline, sa dopunom raznih otpadaka iz prehrambene industrije po potrebi.

Još jedab hidroenergetski projekat zauzeo je visoko mjesto na našoj listi najčitanijih investicija. Treća pozicija pripala je izgradnji hidroelektrana na Gornjoj Drini, koju skupa realizuju Republika Srpska i Srbija. Projekat trenutno stoji u mjestu budući da je pred Ustavnim sudom BiH inicijativa kojom se osporava pravo Republike Srpske da obezbjedi koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela, prve od tri elektrane Gornje Drine.

Republika Srpska i Srbija planiraju i izgradnju gasne interkonekcije, dijela tzv. Tranbalkanskog kroidora, što je investicija vrijedna 47 mil EUR i gasifikaciju Republike Srpske.

Kada je riječ o gasnom potencijalu, u Zvorniku je najavljena izgradnja fabrike gasa, što se našlo na četvrtom mjestu naše liste.

Nakon početka radova kompletno postrojenje trebalo bi da bude završeno za godinu dana, otkrili su za eKapiju iz ruske kompanije JSC GazHolodTehnologiya.

Naveli su da realizacijom ove investicije, količina gasa tokom ukapljavanja smanjuje se 600 puta, što omogućava upotrebu LNG-a kao efikasnog oblika transporta prirodnoggasa.

- Nakon proizvodnje, LNG se može transportovati u posebnim kriogenim kontejnerima:morskim tankerima ili tankerima za kopneni transport, što omogućava rješavanje problema snabdijevanja gasom u takvim pravcima, gdje je tehnički nemoguće ili ekonomski nepraktično koristiti glavne gasovode - do područja koja se nalaze daleko od gasovoda ili koji imaju složene geografske uslove. Manevrisanje snabdijevanjem LNG-om omogućiće transport i upotrebu LNG-a proizvedenog u Zvorniku, kako na teritoriji BiH, tako i u susjednim evropskim zemljama. Postrojenje u Zvorniku biće opremljeno jedinicom za kompresiju i ukapljivanje prirodnog gasa za proizvodnju LNG-a i komprimovanog prirodnog gasa (CNG) kao gorivo za gasne motore, kako bi vozila mogla da se napajaju ekološkim i ekonomičnim gorivima - LNG i CNG. Cijena 1 kg LNG-a kao goriva za vozila za 50% je niža od cijene 1 kg dizel goriva - pojasnila je Aleksandra Gajić, izvršna direktorica kompanije GHT Evropa.

Planirani kompleks za ukapljivanje prirodnog gasa biće prvi u BiH. Izgradnja kompleksa izvodiće se u dvije faze: kapacitetom od 0,75 tona LNG-a na sat i tri tone LNG-a na sat, što bi povećalo godišnju produktivnost kompleksa do 30.000 tona.

LNG (CNG) koji ćeproizvoditi kompleks za tečni prirodni gas u Zvorniku može se koristiti ne samo za gasifikaciju naselja i industrijskih objekata, već i kao motorno gorivo za različite vrste transporta.

Iz Zvornika se selimo u suncem okupanu Hercegovinu, u Posušje gdje posluje kompanija BProdukt koja je najavila niz inovacija u ugradnji solarnih sistema te tako se našla na petom mjestu liste. U toku je rad na novitetima poput solarnog stola, solarnog cvijeta i punjača za električne automobile koji su potpuno na solarni pogon. Takođe, najavili su još jedan svjetski trend, a to je solarni crijep kojim će se kuće pokrivati i samim tim biti jedno mikropostrojenje.

Početkom 2021. osjetno je porasla ugradnja solarnih sistema kako za domaćinstva - mikropostrojenja, tako i za tvrtke koje imaju veliku potrošnju električne energije, pa se većina njih odlučuje za ugradnju solarnih sistema, jer time ostvaruju značajnu uštedu energije, a samim tim i smanjuju trošak, naveli su iz ove kompanije.

Da je energija sunca potencijal vrijedan pažnje vjeruju i u preduzeću Etmax iz Banjaluke kojem je odobrena koncesija za solarnu elektranu pored magistralnog puta Nevesinje - Gacko. Ova investicija zauzela je šesto mjesto naše retrospektive.

Riječ je opostrojenju vrijednom 104,3 mil KM, maksimalne instalisane snage 60 megavata sagodišnjom proizvodnjom od 84 gigavat časa.

Inače, investitorće za ovaj projekat biti u obavezi da uplati jednokratnu koncesionu naknadu odod 521.808 KM te 0,0055 KM za svaki proizvedeni kilovat električne energije.

Ovo su samo neke od investicija u oblasti ENERGETIKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA sa naše liste najčitanijih, a cjelokupan pregled možete pogledati OVDJE.

Vašoj pažnji preporučujemo i restrospektive investicija u oblasti SAOBRAĆAJA, INDUSTRIJE, NEKRETNINA i SPORTA?

JP Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje

MH ERS MP a.d. Trebinje

Elektroprivreda Srbije ad Beograd

AGRILOGISTICA MWK R.E.B. d.o.o. Novi Grad

B PRODUKT d.o.o. POSUŠJE

ETMax d.o.o. Banja Luka

EPS

ERS

JSC GazHolodTehnologiya

HE Dabar

HE Bileća

HE Nevesinje

biogasna energana Novi Grad

Goran Vrsajko

tranbalkanski kroidor

izgradnja fabrike gasa Zvornik

solarna elektrana Nevesinje

retrospektiva investicija

investicije energetika

restrospektiva 2021

gasifikacija RS

eKapija retrospektive