Domaći mljekari posluju na ivici rentabilnosti - Računica tanka bez sira i maslaca

Iako su mljekari u Srpskoj za deset mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani povećali proizvodnju maslaca i kravljeg sira, proizvođači ističu da je taj rast zanemarljiv, te da se mora više poraditi na finalizaciji kako bi domaći proizvođači bili konkurentniji.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od januara do kraja oktobra ove godine u Srpskoj je proizvedena 29.351 tona mlijeka za piće, dok je u istom periodu lani proizvedeno 40.477 tona. Statističari su izračunali da je u navedenom periodu došlo do skromnog rasta proizvodnje maslaca i sira, tako da su domaće mljekare u ovoj godini proizvele 207 tona maslaca, a u istom periodu prošle 199 tona. Osim toga, proizvedene su i 3.284 tone kravljeg sira, a u istom periodu lani 3.137 tona.

Uprkos ovom blagom rastu proizvodnje fermentisanih proizvoda, u proizvodnji, ali i plasmanu i dalje je najviše mlijeka, što potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je od januara do kraja oktobra ove godine u inostranstvo otišlo 66,72 miliona kilograma mlijeka, pavlake, surutke, maslaca i sireva vrijednih skoro 77,5 mil KM. U izvozu su dominirali mlijeko i pavlaka. S druge strane, u istom periodu BiH je uvezla skoro 44 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednosti oko 140 miliona. U uvozu dominiraju sirevi i skuta.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže za Glas Srpske da izvozimo uglavnom pasterizovano mlijeko, a uvozimo proizvode veće vrijednosti, poput sireva, zbog čega je razlika u vrijednosti uvoza i izvoza ogromna.

- Situacija u mljekarskom sektoru je veoma kritična. Pritišće nas konkurencija. Primjera radi, litar mlijeka u Beču, Sofiji ili Temišvaru je 4 EUR, a u našim marketima u prosjeku 1,70 KM. Međutim, litar mlijeka u otkupu kod nas je oko 60 feninga i tu se sva priča o zaradi i konkurentnosti završava - upozorio je Usorac.

On ističe da su svemu tome doprinijele i migracije, jer stanovništvo mahom hrli iz sela u gradove. Osim toga, dodao je, cijene stočne hrane su otišle u nebo, zbog čega će se, kako navodi, proizvodnja mlijeka iz dana u dan smanjivati.

- Kada na naše farme stavimo katanac, onda će i kod nas litar uvoznog mlijeka koštati 4 EUR - poručio je Usorac.

Da je problema mnogo i da mljekari posluju bukvalno na ivici opstanka, saglasan je i proizvođač iz Šamca Čedomir Borojević, koji za Glas ističe da i sam zbog svega ovoga smanjuje broj muznih grla na farmi.

- Izvozimo mlijeko, a uvozimo gotove proizvode koji su duplo skuplji. Dok ne promijenimo tu logiku i ne okrenemo se više finalnoj proizvodnji, računica će biti tanka. Potrebno je raditi više na podsticanju prerade mlijeka i proizvodnje gotovih proizvoda - rekao je Borojević.

On naglašava da su troškovi proizvodnje mlijeka porasli duplo, dok je litar mlijeka u otkupu ostao oko 60 feninga.

- Kilogram kukuruza je bio 20 feninga, a sada je prešao 40, soja i sojini proizvodi su poskupjeli 100% - pojasnio je Borojević.

Vladimir Usorac je istakao da je 1996. godine u Srpskoj bilo 17.600 proizvođača mlijeka, a da ih danas ima svega oko 3.000. Osim toga, navodi i primjer Hrvatske, koja je imala 80.000 proizvođača mlijeka, a sada ima­ oko 4.000 mljekara, što ukazuje na drastičan pad proizvodnje.