Za bihaćki gips zainteresovani Belgijanci - Kantonalna vlada traži održiv model za eksploataciju prirodnih resursa

Samra Mehić, ministrica privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona, prošle je sedmice u Bihaću organizovala sastanak s predstavnicima Gradske uprave Bihać o temi uređivanja stanja u oblasti koncesija.

Sastanku je prisustvovao i predstavnik firme Sinijat, koja ima potpisan ugovor za eksploataciju gipsa na području Orašca i Kulen-Vakufa. Radi se o korporaciji iz Belgije, koja je naslijedila francuski Lafarge, koji je prvobitno izrazio zainteresovanost za taj lokalitet. Inače, godinama traje interes najvećih evropskih kompanija za nalazišta gipsa u Kulen-Vakufu i Orašcu kod Bihaća, međutim, zbog niza administrativnih problema, prava eksploatacija nikako da se utvrdi.

Francuskoj kompaniji Lafarge još 2006. godine odbijen je zahtjev za dodjelu koncesije za istraživanje nalazišta gipsa na području Kulen-Vakufa. Iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša FBiH to su osporavali istovremeno im nudeći dodjelu koncesije na lokaciji Grebak kod Goražda. Spor u Bihaću postojao je zbog, navodnog, kašnjenja kod usvajanja prostornog plana sliva rijeke Une. Tada se još govorilo da investitor planira graditi tvornicu ploča od gipsa u koju bi uložili 30 mil EUR.

Belgijska kompanija Sinijat interes je počela iskazivati prije šest godina kada je prvi put najavila potpisivanje koncesije s vlastima u USK-u. Tadašnji ministar privrede USK-a Vid Šantić iznio je podatak da postoji interes za 70 hektara nalazišta gipsa, jer se radi o jednom od najvećih nalazišta gipsa u Evropi.

Koncesionari su još tada nudili 150.000 KM na godišnjem planu za koncesije, kao i gradnju fabrike sa 50 radnih mjesta. Vlada USK-a još nije izašla sa informacijama o tome postoji li novi dogovor ili će se držati postojeće ponude.

– Razgovaralo se o modalitetima za uspostavljanje održivog sistema eksploatacije prirodnih resursa koji su predmet koncesije, saopćeno je iz kabineta nove ministrica privrede u Vladi USK-a Samre Mehić.

Ono što je sigurno, a prema procjenama stručnjaka, ovaj prirodni depozit ima budućnost jer sadrži oko sedam miliona tona najkvalitetnijeg gipsa na tržištu.