Berba šljive u punom jeku - Berači dnevno zarade i po 90 KM

Berba šljive u Bosni i Hercegovini trenutno je u punom jeku, a najveći dio uroda planiran je za izvoz u zemlje Evropske unije. U vrhuncu uroda sada je slasna vrsta čačanska ljepotica koja je zastupljena i u Maoči kod Brčkog, gdje berači dnevno mogu zaraditi i po 90 KM, prenosi portal Swot pozivajući se na Klix.

Porodica Tursunović iz Maoče uzgojem, otkupom, preradom i izvozom voća bavi se već 29 godina, a na primarnom mjestu im je šljiva. Imaju 36 kooperanata koji na 100 kehtara raspolažu zasadima šljive. Godišnje otkupe okvirno 5.000 tona voća koje uglavnom izvoze na zapadno tržište u konzumnom stanju, gdje su zastupljeni i njihovi voćni destilati.

- Ova godina je solidna za bh. šljivare jer su nam mraz, led i grad nanijeli određene štete. Na kraju će neki ruke trljati zbog zarade, dok će neki biti u nešto lošijem položaju, u zavisnosti od područja. Konkretno kod nas u brčanskoj regiji stanje je dobro i već smo zadovoljni urodom - priča Ibrahim Tursunović, zamjenik direktora firme Maočanka iz Maoče.

S obzirom da je u punom jeku berba rane šljive čačanske ljepotice, Tursunovići dnevno otkupe 100 tona svježeg voća na prostoru od Ugljevika do Gradiške. Svakodnevno na tržište plasiraju tri do četiri kamiona, dok određeni dio lageruju kako bi ponudu imali i u prelazima između čačanske ljepotice i stenlija.

Na deset hektara zemljišta porodica Turusunović ima zasade šljive u kojima je trenutno izuzetno radno. Više od 100 berača na posao dolazi u sedam sati ujutro, a odlazi u 17 sati poslijepodne. Plaćaju se po učinku, branje po kilogramu košta 20 feninga, a u prosjeku jedan berač dnevno zaradi između 70 i 90 konvertibilnih maraka.

Uzgajivači ponosno ističu da naša domaća šljiva slovi za jednu od najkvalitetnijih na evropskom tržištu, što potvrđuje i sve veća potražnja za ovom vrstom voća.

- Kvalitet i kontinuitet uvijek pobjeđuju, nastojimo da roba brzo stiže do kupaca što nam daje jednu veliku prednost. Naša šljiva je takođe i brendirana, što doprinosi poziciji na evropskom tržištu, gdje su direktive izuzetno stroge, a standardi visoki - navodi Ibrahim Tursunović, koji obavlja i funkciju predsjednika Marketinške asocijacije bh. šljive.

Sezona izvoza šljive ove godine je počela 2. jula, a do danas je na tržište izvan naše zemlje plasirano između 2.000 i 3.000 tona. Ova godina trebala bi biti zaključena sa izvezenim količinama koje se kreću od 7.000 do 9.000 tona, što je cifra koja zadovoljava naše uzgajivače.

- Otkupna cijena čačanske ljepotice se kreće od 70 do 90 feninga po kilogramu. Mislim da je ta cijena solidna te su s njom i proizvođači zadovoljni - dodaje Tursunović.

Modernizacija cjelokupnog procesa rada u oblasti šljivarstva izuzetno je bitna, a standardi se podižu iz godine u godinu.

Treba kazati da uzgoj šljive predstavlja izuzetno rizičnu oblast jer se sve odvija na otvorenom, a nakon što podvuku crtu uzgajivači navode da je posao ipak unosan. Stepenicu po stepenicu svi se razvijaju, a paralelno s tim sebi omogućavaju dobru zaradu.