Kakva je sudbina sajmova u BiH - Za opstanak i razvoj neophodno prilagođavanje željama izlagača i posjetilaca

Širom BiH svake godine organizuje se na desetine sajmova različitih veličina, koncepata i kvaliteta, sa šarolikom ponudom proizvoda i usluga.

Ove godine, prema kalendaru sajamskih dešavanja koji izdaje Spoljnotrgovinska komora BiH biće realizovano ukupno 58 sajmova i privrednih manifestacija, a mnoge od njih imaju dugogodišnju tradiciju.

Međutim, dok su pojedini sajmovi bilježili određen rast i razvoj, drugi ne uspijevaju da prate trendove i da na adekvatan način odgovore poslovnim promjenama kao i sve prisutnijoj digitalizaciji i informatizaciji društva.

U prilog tome svjedoči i prošlogodišnje otkazivanje tradicionalne sajamske manifestacije, 26. izdanja generalnog BH sajma ZEPS i pratećeg 16. međunarodnog sajma metala ZEPS Intermetal. Ipak, sajam ZEPS se nalazi u ovogodišnjem kalendaru STK BiH prema kojem bi trebalo da bude realizovan od 5. do 9. oktobra.

Sa druge strane, epitet "sajma nad sajmovima u BiH" svakako možemo pripisati mostarskom sjamu gospodarstva, koji se ove godine organizuje po 23. put i kako je najavljeno okupiće blizu 800 izlagača iz 23 zemlje. Impozanta brojka dostojna titule jedne od najveće regionalne privredne manifestacije.

- Sajam da bi bio uspješan mora, osim kvalitetnog i suvremeno opremljenog izložbenog prostora, stvarati pozitivno poslovno ozračje u kojem će se svaki izlagač na svome štandu osjećati kao u svome objektu i uspješno prezentirati svoju ponudu. Klijentu treba omogućiti najbolju prezentaciju njegovih proizvoda i usluga kroz razne tematske konferencije i B2B sastanke. S druge strane, posjetiteljima ponuditi raznovrsnu paletu ponuda kroz različite kulturno- zabavne programe kako od izlagača tako i organizatora sajma - kaže za eKapiju, Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma i dodaje da uspjeh svakoga sajma izravno ovisi o uspješnom predstavljanju njegovih izlagača.

- Dobra promocija ključan je faktor svakoga nastupa na sajmu - ističe Bošnjak.

Ona navodi da uspješan sajam treba stalno ulagati, prije svega u infrastrukturu ali i u marketing.

- Već smo spomenuli konferencijski dio, susret "lice u lice" kojima posvećujemo veliku pozornost što predstavlja dodanu vrijednost Mostarskog sajma. Zatim važno je lobirati i privlačiti inozemne partnere što povećava prihode, investicije i pokretanje zajedničkih poslova. Na koncu tu je posvećenost klijentu što je možda i ključna stvar u organizaciji sajma. Udovoljiti željama izlagača, a da to ne utječe na raspored sajma i njegovu organizacijsku strukturu.

Da domaći sajmovi treba više pažnje da posvete inostranoj publici, promociji prema inostranim "poslovnim igračima" mišljenja je i Suad Ećo, član UO Udruženja poslodavaca FBiH i direktor Ećo Company.

- Generalno sajmovi su u lokalno-karakterističnom obliku i slabo ima mogućnosti da se izađe iz okvira BiH, nedostaje posjetilaca, odnosno poslovnog svijeta koji bi trebao više da bude akceptiran na sajmovima. Nije cilj sajma samo domaće i lokalno tržište već se mora malo više pažnje posvetiti inostranstvu i ino kupcima - navodi Ećo.

On smatra da su prije 20, 30 godina, kada proizvođači i prodavači nisu mogli lako da dođu do klijenata, sjamovi bili jedan od glavnih kanala njihove prezentacije i promocije.

Međutim, kako za eKapiju kaže Ećo, danas proizvođači imaju zaista velike mogućnosti za prezentacije i van sajamskih aktivnosti.

- Sajmovi mogu dosta da porade na digitalizaciji, informatizaciji poslovanja i prezentacije, ne samo na infrastrukturi koja je de fakto na sajmu, već i cjelokupnu promociju podići na onlajn platformu i komunikaciju.

On smatra da svaki sajam treba da ima dvije odvojene cijeline, dio koji je posvećen poslovnoj javnosti i dio koji se odnosi na opštu publiku. Takođe, vjeruje da bi većem kvalitetu sajmova značajno doprinijela organizacija pratećih aktivnosti poput naučnih skupova, okruglih stolova, stručnih panela čime bi se takođe privukao i veći broj posjetilaca.

Iz kompanije RS Consulting and Trade su istakli za eKapiju da na podizanju nivoa sajamske kulture treba neumorno raditi.

- Kao organizator prošlogodišnjih 1. Međunarodnog sajma turizma "Banja Luka 2019" i 1. Dječijeg sajma "Banja Luka 2019" koji su po uspjehu nadmašili sva očekivanja, na primjeru smo vidjeli potrebu za sajamskim manifestacijama u BiH. Odgovor na takvu potrebu su ovogodišnjih planiranih pet sajamskih manifestacija, tri u Banjaluci, jedna u Kozarskoj Dubici i jedna u Prnjavoru. Naravno, treba se posvetiti pažnja na sve potencijalne zamke, planirati dugoročno i sprovoditi predsajamske aktivnosti na vrijeme - poručuju iz RS Consulting and Trade.

Dodaju i da je mogućnost društvenih mreža da isprate događaje, da ih najave i promovišu, podigla kvalitet sajamskih manifestacija i svih aktivnosti u vezi za sajmovima.

- Mogućnost promocije brendova putem sajamskih štandova istovremeno je poboljšala kvalitet sadržaja koji se nudi posjetiocima, a sami sajmovi su proširili organizacionu širinu i na druženja, radionice, razmjene ideja i slično. Pojava društvenih mreža je poboljšala sajam kao ideju i povećala broj benefita sajamskog učešća i za izlagače i za posjetioce. Naravno, za organizatore takođe - navode u RS Consulting and Trade.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske navodi da ne možemo sajamske manifestacije u BiH posmatrati u cjelini, odnosno ocjenjivati sve zajedno.

- Sajam privrede u Mostaru, posebno prethodnih godina, izrastao je u jednu veoma respektabilnu manifestaciju, dok su neki sajmovi posljednjih godina na daleko nižem nivou, nego što su bili. Sajmovi su jednim dijelom i slika stanja u privredi jedne zemlje. Jako je važno da nosioci vlasti prepoznaju sajmove kao dobar vid promocije domaće privrede, ali i priliku za dolazak do novih partnera, otvaranje novih tržišta za domaće privrednike. Dakle, za organizaciju velike sajamske manifestacije, koja bi privukla velike svjetske proizvođače, potrebna je velika podrška vlasti - ističe Blagojević i dodaje da bi jedno od rješenja za Republiku Srpsku ili Banjaluku, bilo organizovanje jednog velikog opšteg sajma, umjesto više manjih, specijalizovanih sajmova.

Direktorica mostarskog sajma smatra da sajmovi u BiH mogu biti pravo mjesto poslovnih susreta kompanija sa zapadnog Balkana.

- Međutim, najveći problem svih sajamskih tvrtki koje organiziraju sajmove je nedostatak moderne sajamske i kongresne infrastrukture. Većina ih organizira sajmove u neprilagođenim prostorima, sportskim dvoranama ili na otvorenom. Sajamska industrija ne samo u BiH već i u cijeloj regiji pa i u svijetu pretrpjela je teške udarce za vrijeme velike ekonomske krize od 2008. godine. Mnogi sajmovi u našem okruženju sveli su se na razinu vašara, specijalizirali se na samo jednu gospodarsku oblast ili se pak potpuno ugasili. Mislimo da je za zemlju veličine BiH optimalno da ima dva-tri regionalna i kvalitetna sajma koja mogu biti i specijalizirana - ističe Bošnjak.

Na regionalnoj sceni prisutno je sve izraženije uvezivanje i međusobna saradnja sajmova. Nedavno su Centar Skenderija kao i Mostarski sajam ozvaničili saradnju sa Zagrebačkim velesajmom.

- Držimo da je suradnja između regionalnih sajmova od velikog interesa za razvoj poslovne suradnje u području zajedničkog organiziranja međunarodnih sajamskih projekata i događanja, uvažavajući značaj sajamske industrije za gospodarski razvoj i rast nacionalnih ekonomija kao i ukupnih bilateralnih odnosa između zemalja. Organizacijskim zajedništvom može se ostvariti količinsko i strukturno povećanje izlagačkog i programskog sadržaja te povećanje broja posjetitelja i medijska praćenost u odnosu na samostalno organiziranje. Kroz poslovnu suradnju lakše je organizirati tematske sajamske projekte i događa - poručuje direktorica Mostarskog sajma.

Sredinom februara ove godine počela je da djeluje i Grupacija organizatora sajmova u BiH, na čijoj je osnovačkoj skupštini predstavnik Banjalučkog velesajma izabran za predsjednika skupštine i odbora Grupacije.

Da li će najavljeno udruženo djelovanje i međusobna razmjena iskustva dovesti do sveopšteg podizanja kvaliteta sajmova pokazaće vrijeme pred nama. U međuvremenu ostaje jasna potreba da se koncept većine sajmova u BiH redefiniše i uskladi sa željama privrednika i globalnim trendovima.