Godišnji troškova uvoza i izvoza biće manji za oko 10% - BiH nije u prvoj fazi projekta Svjetske banke za olakšanje trgovinskog transporta na zapadnom Balkanu
Komentari
(Foto: Ververidis Vasilis/shutterstock.com)
- Čekanja na graničnim prelazima na zapadnom Balkanu su pet puta duža nego u mnogim zemljama Evropske unije i kamioni godišnje provedu oko 26 miliona sati na graničnim prelazima u regiji - to je skoro 3.000 godina - rekla je Linda van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Prema nekim informacijama, prosječno čekanje na granicima između šest zemalja zapadnog Balkana iznosi oko 11 sati.
Inače, kompletan projekat, koji ima za cilj da smanji troškove trgovine na zapadnom Balkanu, vrijedan je 140 mil USD i biće sproveden u nekoliko faza. U ovoj prvoj fazi, koja će trajati do 2025. i koštati 90 mil USD, nema Bosne i Hercegovine i odnosi se na Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Albaniju, gdje je, prema ocjeni Svjetske banke, najgora situacija kada su u pitanju čekanja na granicama.
- Radimo i mi na tome. Jedna od prioritetnih tema sastanka s evropskom komesarkom za transport Violetom Bulc bila je upravo čekanje i zastoj na granicama zapadnog Balkana i to je jedno od prioritetnih pitanja Evropske komisije. Bez ikakve potrebe se gubi vrijeme, koje je nenadoknadivo, i ako uzmemo u obzir da u Evropi nema te vrste čekanja na grancima i carinama i nema dodatnih troškova, onda nam je jasno gdje smo mi sada kada je u pitanju konkurentnost i sve ostalo - rekao je za Nezavisne Igor Pejić, sekretar Ministarstva transporta i komunikacija BiH.
Prema nezvaničnim informacijama, uskoro se, osim napora Svjetske banke, mogu očekivati i neke aktivnosti Evropske komisije u smjeru smanjenja čekanja na granicama, posebno nakon formiranja novog sastava Evropske komisije krajem ove godine. Prošle godine unutar BiH rađene su određene analize na temu čekanja na granicama, a sve u smjeru da se kretanje robe olakša uvođenjem "nacionalnog" jednošalterskog sistema i to na način da se uvežu ključne agencije kako bi sami vozači izbjegli šetanja od carine, preko raznih inspekcija do špeditera...
- Iako zapadni Balkan može izvoziti u Evropsku uniju bez carina, samo 10-20 procenata firmi iz regije su izvoznici. Sprovođenje procedura, uključujući inspekciju i carinu te vrijeme provedeno na granicima i prelazima, smanjuju efikasnost, povećavaju troškove i otežavaju trgovinu. U Albaniji, recimo, 87% domaćih firmi svu svoju proizvodnju prodaje na domaćem tržištu, 10% izvozi u EU, a samo 3% prodaje ostalim firmama zapadnog Balkana. Cilj ovog projekta je povećanje regionalne trgovine smanjenjem netarifnih mjera, vremena potrebnog za carinjenje robe i ukupnih troškova trgovine - navode u Svjetskoj banci i dodaju da je predviđeno da se realizacijom projekta godišnje smanje troškovi uvoza i izvoza za više od 10%.
O bespotrebnim čekanjima na granici nedavno je bilo riječi i među privrednicima, koji su tu temu otvorili na Kopaonik biznis forumu, gdje je zaključeno da se nešto mora mijenjati. Takođe, zaključeno je i da je Sporazum o slobodnoj trgovini - CEFTA klinički mrtav te da pod okriljem Evropske unije treba da nastane neki novi sporazum koji bi ubrzao trgovinu.
Firme:
Svjetska banka u BiH Sarajevo
Ministarstvo komunikacija i prometa BIH
EUROPEAN COMMISSION Bruxelles
Tagovi:
Igor Pejić
Violeta Bulc
Projekt olakšanja trgovine i transporta na zapadnom Balkanu
Nacionalni jednošalterski sistem
infrastruktura na graničnim prelazima
trgovina na Zapadnom Balkanu
čekanje kamiona na graničnim prelazima
troškovi uvoza i izvoza
carinjenje robe
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.