Njemačka štiti svoje kompanije od preuzimanja - Uskoro osnivanje državnog fonda

Njemačka namjerava da do kraja godine usvoji zakon o osnivanju državnog fonda koji će štititi kompanije od inostranih preuzimanja, kažu Vladini izvori, dodajući da u Berlinu uviđaju da više ne mogu sve prepustiti tržištu.

Ministar privrede Peter Altmajer predložio je osnivanje takvog fonda u februaru, u sklopu nove industrijske strategije.

U tom dokumetu, kao ključni industrijski sektori u narednoj deceniji izdvojeni su sektor čelika i aluminijuma, hemijski i sektor proizvodnje i projektovanja mašina, optika, automobilski i sektor medicinske opreme, zelene tehnologije, vojna industrija, vazduhoplovstvo i 3D štampanje.

Među kompanijama čiji je opstanak Altmajer ocijenio ključnim za privredu u cjelini izdvojeni su, između ostalog, Deutsche Bank, Thyssen Krupp, Siemens i veliki njemački proizvođači automobila.

Vlada radi na nacrtima zakona, a fond bi mogao početi s radom sljedeće godine, rekla su tri izvora za Reuters.

Zamišljeno je da državni investicioni fond sarađuje s privatnim sektorom na kupovini vlasničkih udjela u kompanijama, kako bi se otklonila neželjena preuzimanja, rekla su dva visoka izvora u Vladi koja su htjela da ostanu anonimna.

- Njemačka je do sada previše zazirala od definisanja sopstvenih interesa. To je počelo da se mijenja. Vidimo da više ne možemo sjediti prekrštenih ruku i sve prepustiti tržištu, To znači da je potrebna veća zaštita države - naglasio je prvi izvor.

Fondom bi mogla upravljati državna razvojna banka KfW, ili bi se osnovala sasvim nova institucija koja bi upravljala vlasničkim udjelima, napominje drugi izvor. Ulaganja bi bila ograničena na "posebne slučajeve", a udjeli bi se kupovali na ograničeni vremenski period, objasnio je predstavnik Ministarstva ekonomije.

Ti slučajevi bi uglavnom ciljali na zaštitu ključne infrastrukture i zasnivali bi se na ocjeni Vlade da određeni investitor izvan Evrope predstavlja prijetnju nacionalnim interesima Njemačke, rekao je on.

Aktuelni zaokret u Berlinu je odgovor na preobražaj Kine iz klijenta u konkurenta. Dodatni podsticaj su i prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa jednostranim trgovinskim sankcijama i višim carinama, ističu izvori u Vladi.