Velika očekivanja od letova Ryanaira - Može li banjalučka regija privući turiste na višednevni boravak?
Izvor: eKapija
Srijeda, 19.09.2018.
10:12
Komentari
(Foto: Hanoi Photography/shutterstock.com)
Ova irska niskotarifna aviokompanija sa banjalučkog aerodroma od oktobra uvodi linije za Memingen, Stokholm i Brisel, a kako se moglo čuti na konferenciji, teku pregovori i za uvođenje letova za Švajcarsku i Austriju.
Da će ovoliko povećanje broja putnika, a samim tim i turista dati veliki domaći zadatak vladi, resornom ministarstvu, lokalnim zajednicama, Turističkoj organizaciji RS, kao i turističkim agencijama saglasni su svi učesnici konferencije. Ono što su posebno istakli je veliki problem sa smještajnim kapacitetima koji neće moći da zadovolje povećan priliv turista. Diskutovalo se i o tome šta je potrebno uraditi kako bi se ti gosti što duže zadržali u Banjaluci i okolnim mjestima.
Načelnik Opštine Laktaši Ranko Karapetrović je rekao da iako ova regija ima potencijal, problem predstavlja činjenica da nije razvijena svijest o turizmu kao šansi za razvoj.
- Plašim se turista, jer nemamo svijest o tome kako treba da se ponašamo prema njima. Kada bismo sve potencijale regionalno okupili, ne bismo mogli zadržati turiste sedam dana. Prvo moramo početi da mijenjamo svijest ljudi, da razmišljaju kako od turizma može da se živi.
Dodaje da su zdravstveni turizam i naše banje veliki potencijal koji moramo kvalitetno da ispromovišemo.
- Imamo Banja Slatinu sa 200 ležajeva visoke klase koji treba kvalitetno ispromovisati kao uslugu koja će doprinositi očuvanju zdravlja. Ne možemo ići na usluge rehabilitacije, jer to je potrebno ugovarati sa fondovima. Takođe, naš Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović sada postaje ozbiljna ustanova koja može da ponudi jednu kvalitetnu turističku uslugu u smislu zdravstvenog turizma, a i banja u Šeheru će ući u njihov sastav. Mi jesmo dobri domaćini, samo treba da nađemo načine kako to i da iskoristimo.
(Foto: By lucamarimedia/shutterstock.com)
- Navešću primjer aerodroma Tuzla, koji je prošle godine za tri mjeseca imao 55 letova sedmično. Došlo je oko 400.000 ljudi koji su uglavnom noćili u Tuzli. Mi u Banjaluci, zajedno sa Laktašima, Teslićem i Prijedorom, ne možemo to da postignemo, odnosno da smjestimo toliko ljudi.
Preradović je istakao da osim smještajnih postoje i drugi problemi sa kojima se turističke agencije u Banjaluci susreću, a koji bi morali da se riješe prije povećanog priliva gostiju.
- U grad ne može da uđe turistički autobus, jer i kada uđe nema gdje da se parkira i da sačeka grupu. Predlagao sam da se kod Elektrotehničkog fakulteta napravi proširenje na kom bi autobus mogao da se zadrži duže od 10 minuta, kako bi turisti mogli da izađu i obiđu Kastel, Ferhadiju i druge atrakcije i poslije uđu npr. kod bivše Lesnine gdje bismo mogli da napravimo parking.
Predlaže da se Ministarstvo trgovine i turizma RS podijeli, tj. da se država posebno pozabavi problematici turističkih radnika.
- Može da se formira jedna komisija u kojoj bi bili predstavnici udruženja hotelijera, vlasnika restorana, kao i agencija, kako bismo svi zajedno radili na edukaciji turističkih radnika.
Dentalni turizam usmjeriti ka dijaspori
Na konferenciji u Banjaluci učestvovao je i Fabio Casula, predstavnik svjetske turističke agencije Thomas Cook, koji je istakao da oživljavanje samog aerodroma nije dovoljno.
- Ljudi će doći da razgledaju više lokaliteta istovremeno. Ova zemlja ima dušu i srce, što lokalno stanovništvo ne vidi. U svakom lokalitetu u BiH postoji kultura tipična za to mjesto - u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru... Imate jako puno prirodnih resursa i to je ono što prvo primjete svi turisti. Ono čime mi privlačimo strane turiste da dođu ovdje jeste nevjerovatna prirodna ljepota BiH. Priroda je bila blagonaklona prema ovoj zemlji u kojoj ima dosta netaknutih predjela u koje ne treba puno investirati.
Savjetuje da se mora uvidjeti razlika između turističkih proizvoda koje želimo ponuditi svojim ljudima u dijaspori, od onih koje ćemo ponuditi turistima iz inostranstva.
- Dentalni turizam neće funkcionisati sa turistima iz inostranstva zboj jednostavnog razloga što oni u svojim zemljama imaju puno zdravstveno osiguranje i pokrivene troškove za sve dentalne usluge. Ukoliko bi to ovdje radili, osiguranje im ne bi pokrilo troškove. To je proizvod koji je interesantan za dijasporu.
Brendiranje turističkih proizvoda
Samo nekoliko proizvoda ako su dobro izbrendirani mogu da donesu značajne benefite turizmu, smatra direktor agencije Unis tours Zoran Preradović.
- Zagreb je izbrendirao samo pet turističkih proizvoda, a mi samo na Kastelu imamo oko 50. Možemo da imamo jedan dan rafting, drugi dan da organizujemo koncert na Kastelu, poslije toga neki turnir, pa recimo da se ide u Piskavicu na slavu... što bi sve zajedno reklamirali.
Dodaje da imamo i banje sa dobrom uslugom koje su od pet do deset puta povoljnije nego velnes centri u Sloveniji i Mađarskoj.
Redovna linija Banjaluka-Solun i novi čarter letovi
Kontiki je u ovoj godini iz Banjaluke krenuo sa čarter letovima za Antaliju, a kako je rekao v.d. direktora Aerodromi RS Duško Kovačević, u 2019. planiraju da pokrenu i čarter ka Grčkoj, najvjerovatnije za Atinu.
- Obaveza aerodroma nije da razmišlja o čarter letovima, ali mi idemo malo izvan naših okvira, jer želimo da izađemo u susret i spremni smo da učinimo sve da pomognemo. Čak sam kontaktirao i Montenegro Airlines, kao i predstavnike nekih grčkih aviokompanija da vidim šta možemo da uradimo sa njima.
Kako ističe, ovo se odnosi na odlazak naših građana u neke turističke destinacije, međutim, kaže, postavlja se pitanje kako privući turiste da preko našeg aerodroma dođu u Banjaluku.
- Aerodrom je spreman da primi povećan broj turista. Moram da istaknem šta znači za aerodrom dolazak Ryanaira u Banjaluku. Procjena nezavisnih analitičara je da će sljedeće godine preko banjalučkog aerodroma proći oko 120.000 ljudi, što je nešto što se nikada nije desilo na ovom aerodromu, a broj putnika će rasti iz godine u godinu. Ovo je prilika koju ne smijemo ispustiti.
Postoji još šansa za uspostavljanje leta Ryanaira iz Banjaluke ka Solunu.
- To će sigurno da bude jedna od naših sugestija, jer teoretska mogućnost postoji s obzirom na to da ta aviokompanija ima baze i u Solunu i u Atini.
- Ljudi će doći da razgledaju više lokaliteta istovremeno. Ova zemlja ima dušu i srce, što lokalno stanovništvo ne vidi. U svakom lokalitetu u BiH postoji kultura tipična za to mjesto - u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru... Imate jako puno prirodnih resursa i to je ono što prvo primjete svi turisti. Ono čime mi privlačimo strane turiste da dođu ovdje jeste nevjerovatna prirodna ljepota BiH. Priroda je bila blagonaklona prema ovoj zemlji u kojoj ima dosta netaknutih predjela u koje ne treba puno investirati.
Savjetuje da se mora uvidjeti razlika između turističkih proizvoda koje želimo ponuditi svojim ljudima u dijaspori, od onih koje ćemo ponuditi turistima iz inostranstva.
- Dentalni turizam neće funkcionisati sa turistima iz inostranstva zboj jednostavnog razloga što oni u svojim zemljama imaju puno zdravstveno osiguranje i pokrivene troškove za sve dentalne usluge. Ukoliko bi to ovdje radili, osiguranje im ne bi pokrilo troškove. To je proizvod koji je interesantan za dijasporu.
Brendiranje turističkih proizvoda
Samo nekoliko proizvoda ako su dobro izbrendirani mogu da donesu značajne benefite turizmu, smatra direktor agencije Unis tours Zoran Preradović.
- Zagreb je izbrendirao samo pet turističkih proizvoda, a mi samo na Kastelu imamo oko 50. Možemo da imamo jedan dan rafting, drugi dan da organizujemo koncert na Kastelu, poslije toga neki turnir, pa recimo da se ide u Piskavicu na slavu... što bi sve zajedno reklamirali.
Dodaje da imamo i banje sa dobrom uslugom koje su od pet do deset puta povoljnije nego velnes centri u Sloveniji i Mađarskoj.
Redovna linija Banjaluka-Solun i novi čarter letovi
Kontiki je u ovoj godini iz Banjaluke krenuo sa čarter letovima za Antaliju, a kako je rekao v.d. direktora Aerodromi RS Duško Kovačević, u 2019. planiraju da pokrenu i čarter ka Grčkoj, najvjerovatnije za Atinu.
- Obaveza aerodroma nije da razmišlja o čarter letovima, ali mi idemo malo izvan naših okvira, jer želimo da izađemo u susret i spremni smo da učinimo sve da pomognemo. Čak sam kontaktirao i Montenegro Airlines, kao i predstavnike nekih grčkih aviokompanija da vidim šta možemo da uradimo sa njima.
Kako ističe, ovo se odnosi na odlazak naših građana u neke turističke destinacije, međutim, kaže, postavlja se pitanje kako privući turiste da preko našeg aerodroma dođu u Banjaluku.
- Aerodrom je spreman da primi povećan broj turista. Moram da istaknem šta znači za aerodrom dolazak Ryanaira u Banjaluku. Procjena nezavisnih analitičara je da će sljedeće godine preko banjalučkog aerodroma proći oko 120.000 ljudi, što je nešto što se nikada nije desilo na ovom aerodromu, a broj putnika će rasti iz godine u godinu. Ovo je prilika koju ne smijemo ispustiti.
Postoji još šansa za uspostavljanje leta Ryanaira iz Banjaluke ka Solunu.
- To će sigurno da bude jedna od naših sugestija, jer teoretska mogućnost postoji s obzirom na to da ta aviokompanija ima baze i u Solunu i u Atini.
Slobodana Šubara
Firme:
Aerodromi Republike Srpske a.d. Banja Luka
Grad Laktaši
Unis // tours d.o.o. Banja Luka
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske
RYANAIR Ireland
JZU Institut Dr Miroslav Zotović Banja Luka
Kontiki travel d.o.o. Banja Luka
Tagovi:
Thomas Cook
Duško Kovačević
Zoran Preradović
Ranko Karapetrović
Fabio Casula
Banja Slatina
Kastel
Ferhadija Banjaluka
let Banjaluka Memingen
let Banjaluka Stokholm
let Banjaluka Brisel
Aerodrom Banjaluka
letovi sa banjalučkog aerodroma
let Banjaluka Antalija
čarter Banjaluka Antalija
čarter Banjaluka Atina
let Banjaluka Atina
let Banjaluka Solun
čarter letovi iz Banjaluke
turisti u RS
turisti u Banjaluci
zadržavanje turista u Banjaluci
konferencija Aerodrom Banjaluka u funkciji razvoja regije
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.