Kako se gradi energetski park - Poslije Livna firma Dvokut ima velike planove i za druge gradove širom BiH
Izvor: eKapija
Nedjelja, 22.10.2017.
14:10
Komentari
Livno se danas zahvaljući ažurnosti lokalnih vlasti može pohvaliti jedinstvenim zelenim energetskim parkom u BiH u kojem danas rade toplovod (sbabdijeva najveći dio velikih objekata u Livnu), energana snage 8 MW i solarna elektrana od 80 kW. Iza svega stoji firma Dvokut, koja je projekte ulaganja u obnovljive izvore energije ponudila na više adresa, opština i gradova, ali pokazalo se da najveće interesovanje ima upravo Livno.
Tako će osim već realizovanih investicija u Livnu nići i još neki energetski objekti, za koje se pokazalo da postoje potencijali. U sljedećim fazama ovde će se graditi i postrojenje kogeneracije na biomasu, mikro vjetroelektrana, a možda i mikro hidroelektrana, kažu na početku razgovora za eKapiju iz firme Dvokut, koja je radila glavne projekte i investirala u energetski park u Livnu.
- Uz proizvodnju biogoriva i toplinske i električne energije zaokružili bi cjelokupni projekt koji je i do sada bio primjer za neke druge projekte. Želja nam je da energetski park bude posjećen i zanimljiv za stručnjake i širu javnost - kažu iz Dvokuta.
Do danas direktna ulaganja u Livno prelaze 8 mil KM i iz Dvokuta ne smatraju tu investiciju završenom, jer im kako kažu tek predstoji izazov u tom energetskom parku. Dosadašnja investicija je u najvećem dijelu realizovana njihovim novcem, a znatno manjim dijelom kreditom koji je već 50% otplaćen.
- Postoji izuzetno veliki investicijski potencijal u ovu oblast, ali nažalost banke u BiH i dalje vole manje složene projekte. Danas već možemo reći da se i to pomalo mijenja.
Ovo nisu jedine reference firme Dvokut u BiH. Iza sebe imaju projekat vjetroelektrane Mesihovina, za koju kažu da će biti puštena u rad do kraja 2017. Slične projekte kao u Livnu radili su i za vlastite potrebe, dok za neke druge traže i pripremaju modele finansiranja.
- Veliki je potencijal projekata obnovljivih izvora u BiH i regiji i to na način da se doprinese očuvanju okoliša i poboljšanju energetske učinkovitost. Imamo veliki broj referenci gdje bi izdvojili instalaciju prvih monitoring sistema za emisiju, kvalitet zraka i voda u cijeloj BiH. Od 2001. sudjelovali smo u projektima Svjetske banke u izradi strategije i izgradnje sistema za zbrinjavanje otpada, gradimo postrojenja za tretman voda itd.
Među važnim projektima koje su završili izdvajaju i projekat kogeneracijske elektrane na biomasu snage 30 MW, industrijske energane od 100 MW gdje su realizovali sve faze od idejnog projekta, izgradnje do upotrebne dozvole.
- Podrška koju dajemo investitorima i poduzetnicima je cjelovito pružanje usluga od ideje, projektiranja, izrada studija i ishođenje dozvola sve do izgradnje, puštanja u rad objekata i dobivanje upotrebne dozvole. Možemo reći da su projekti u vezi sa proizvodnjom i obnovljivim izvorim energije najbrojniji i to su poslovi gdje imamo uspjeha i sa zadovoljstvom ih obavljamo.
Imaju razvijenu i vlastitu laboratoriju za arhitektonsku fiziku i okoliš gdje između ostalog rade testove i analize, te kreiraju tehnička riješenja i grade postrojenja za tretman otpadnih voda. Sve projekte razvijaju sa okolišno najprihvatljivijim tehnologijama i energetski učinkovito.
- Naš interes je danas fokusiran na zajednice gdje već imamo neke aktivnosti, tako da je regija Livno naš prioritet. U Olovu, gdje već imamo realizovan projekat, hoćemo da napravimo nešto više. Drugi gradovi poput Konjica, Fojnice, Viteza, Sokoca, Brčkog svakako imaju svoj potencijal.
Dvokut je u sektoru bioenergije po prvi put radio neke projekte u BiH, nakon čega, su kako kažu, mnogi krenuli njihovim stopama.
Gdje su najveći potencijali za ulaganje?
Prema potencijalu proizvodnje električne energije u BiH ima najveće šanse u vjertroenergiji, hidroenergiji, bioenergiji, solarnoj energiji i na kraju geotermalnoj energiji, objašnjavaju u Dvokutu.
- Međutim kada se sagledaju svi aspekti od mogućnosti razvoja proizvodnje opreme i vezanih djelatnosti bioenergiju i vezanu kogeneraciju svakako treba staviti na prvo mjesto prioriteta. Proizvodnja bioenergije je najsloženija i traži najviše rada, najbliža je konvencijonalnoj proizvodnji energije i najpouzdanija je sa aspekta raspoloživosti. Sa svim navedenim benefit je raspoređen na veliki broj učesnika i to dugoročno - objašnjavaju u Dvokutu.
Feed in tarife
- Za razvoj projekata obnovljivih izvora energije feed in tarifa je esencijalna. Bez istih ne bi bilo realizacije ove vrste projekata. Ista je neophodna u BiH barem dok se ne dostigne razina razvijenosti takvih projekata kao što je to u EU ili susjednim zemljama. Možemo reći da imamo razvijene projekte u hidroenergiji i to prvenstveno zahvaljijući toj tarifi koja je na neki način uspostavljena među prvim u jugoistočnoj europi.
Kako kažu, feed in tarifa u BiH trebalo bi da se fokusira na bioenergiju i to ne samo u proizvodnji električne energije već i u proizvodnji topline. Na taj način veliki broj investicija bi se razvio a korist bi bila višestruka od lokalne zajednice, stanovništva do investitora.
Sljedeći planovi
- Naš plan za 2018. je usmjeren u najvećoj mjeri na energetske projekte. Značajan projekt koji planiramo realizirati je puštanje u rad vlastite kogeneracije na biomasu koja će proizvoditi 1,2MW električne energije čime ćemo lokalnoj zajednici dodatno osigurati sigurnu i kontinuiranu opskrbu toplinskom energijom te poboljšati opskrbu električnom energijom. Pored tog projekta vjerujemo da ćemo ući u realizaciju projekata bioenergije za našeg bitnog partnera.
Tako će osim već realizovanih investicija u Livnu nići i još neki energetski objekti, za koje se pokazalo da postoje potencijali. U sljedećim fazama ovde će se graditi i postrojenje kogeneracije na biomasu, mikro vjetroelektrana, a možda i mikro hidroelektrana, kažu na početku razgovora za eKapiju iz firme Dvokut, koja je radila glavne projekte i investirala u energetski park u Livnu.
- Uz proizvodnju biogoriva i toplinske i električne energije zaokružili bi cjelokupni projekt koji je i do sada bio primjer za neke druge projekte. Želja nam je da energetski park bude posjećen i zanimljiv za stručnjake i širu javnost - kažu iz Dvokuta.
Do danas direktna ulaganja u Livno prelaze 8 mil KM i iz Dvokuta ne smatraju tu investiciju završenom, jer im kako kažu tek predstoji izazov u tom energetskom parku. Dosadašnja investicija je u najvećem dijelu realizovana njihovim novcem, a znatno manjim dijelom kreditom koji je već 50% otplaćen.
- Postoji izuzetno veliki investicijski potencijal u ovu oblast, ali nažalost banke u BiH i dalje vole manje složene projekte. Danas već možemo reći da se i to pomalo mijenja.
Ovo nisu jedine reference firme Dvokut u BiH. Iza sebe imaju projekat vjetroelektrane Mesihovina, za koju kažu da će biti puštena u rad do kraja 2017. Slične projekte kao u Livnu radili su i za vlastite potrebe, dok za neke druge traže i pripremaju modele finansiranja.
- Veliki je potencijal projekata obnovljivih izvora u BiH i regiji i to na način da se doprinese očuvanju okoliša i poboljšanju energetske učinkovitost. Imamo veliki broj referenci gdje bi izdvojili instalaciju prvih monitoring sistema za emisiju, kvalitet zraka i voda u cijeloj BiH. Od 2001. sudjelovali smo u projektima Svjetske banke u izradi strategije i izgradnje sistema za zbrinjavanje otpada, gradimo postrojenja za tretman voda itd.
Među važnim projektima koje su završili izdvajaju i projekat kogeneracijske elektrane na biomasu snage 30 MW, industrijske energane od 100 MW gdje su realizovali sve faze od idejnog projekta, izgradnje do upotrebne dozvole.
- Podrška koju dajemo investitorima i poduzetnicima je cjelovito pružanje usluga od ideje, projektiranja, izrada studija i ishođenje dozvola sve do izgradnje, puštanja u rad objekata i dobivanje upotrebne dozvole. Možemo reći da su projekti u vezi sa proizvodnjom i obnovljivim izvorim energije najbrojniji i to su poslovi gdje imamo uspjeha i sa zadovoljstvom ih obavljamo.
Imaju razvijenu i vlastitu laboratoriju za arhitektonsku fiziku i okoliš gdje između ostalog rade testove i analize, te kreiraju tehnička riješenja i grade postrojenja za tretman otpadnih voda. Sve projekte razvijaju sa okolišno najprihvatljivijim tehnologijama i energetski učinkovito.
(Foto: Shutterstock)
Dvokut je u sektoru bioenergije po prvi put radio neke projekte u BiH, nakon čega, su kako kažu, mnogi krenuli njihovim stopama.
Gdje su najveći potencijali za ulaganje?
Prema potencijalu proizvodnje električne energije u BiH ima najveće šanse u vjertroenergiji, hidroenergiji, bioenergiji, solarnoj energiji i na kraju geotermalnoj energiji, objašnjavaju u Dvokutu.
- Međutim kada se sagledaju svi aspekti od mogućnosti razvoja proizvodnje opreme i vezanih djelatnosti bioenergiju i vezanu kogeneraciju svakako treba staviti na prvo mjesto prioriteta. Proizvodnja bioenergije je najsloženija i traži najviše rada, najbliža je konvencijonalnoj proizvodnji energije i najpouzdanija je sa aspekta raspoloživosti. Sa svim navedenim benefit je raspoređen na veliki broj učesnika i to dugoročno - objašnjavaju u Dvokutu.
Feed in tarife
- Za razvoj projekata obnovljivih izvora energije feed in tarifa je esencijalna. Bez istih ne bi bilo realizacije ove vrste projekata. Ista je neophodna u BiH barem dok se ne dostigne razina razvijenosti takvih projekata kao što je to u EU ili susjednim zemljama. Možemo reći da imamo razvijene projekte u hidroenergiji i to prvenstveno zahvaljijući toj tarifi koja je na neki način uspostavljena među prvim u jugoistočnoj europi.
Kako kažu, feed in tarifa u BiH trebalo bi da se fokusira na bioenergiju i to ne samo u proizvodnji električne energije već i u proizvodnji topline. Na taj način veliki broj investicija bi se razvio a korist bi bila višestruka od lokalne zajednice, stanovništva do investitora.
Sljedeći planovi
- Naš plan za 2018. je usmjeren u najvećoj mjeri na energetske projekte. Značajan projekt koji planiramo realizirati je puštanje u rad vlastite kogeneracije na biomasu koja će proizvoditi 1,2MW električne energije čime ćemo lokalnoj zajednici dodatno osigurati sigurnu i kontinuiranu opskrbu toplinskom energijom te poboljšati opskrbu električnom energijom. Pored tog projekta vjerujemo da ćemo ući u realizaciju projekata bioenergije za našeg bitnog partnera.
Teodora Brnjoš
Firme:
Dvokut-Pro d.o.o. Sarajevo
EBRD BiH Sarajevo
Svjetska banka u BiH Sarajevo
SIDA Stockholm
Toplana a.d. Prijedor
Tagovi:
EBRD
SIDA
Toplana Prijedor
Zeleni energetski park u Livno
investicinje u obnovljive izvore energije
OIE
toplovodi
energana u Livnu
solarna elektrana u Livnu
kogeneracija na biomasu
kogeneracijska elektrana na biomasu
bioenergija
mikro vjetroelektrana
mikro hidroelektrana
feed in tarife
ulaganje u bioenergiju
zamijena fosilnog goriva bioenergijom
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.