Sela u BiH posjećuju i gosti iz južne Afrike - Uprkos velikom potencijalu, oblast nije zakonski definisana

(Foto: SSokolov/shutterstock.com)

Seoski turizam u BiH počeo se razvijati još za vrijeme Jugoslavije, no, ovaj pojam se češće spominje tek posljednjih desetak godina, otkako su masovnije prepoznati turistički potencijali ruralnih područja u našoj zemlji.

Najvažnija posljedica razvoja ruralnog turizma vjerovatno je napredak ruralnih zajednica, poboljšanje socio-ekonomskog statusa seoskog stanovništva kako bi radije izabrali ostanak u svojim sredinama nego migraciju u veće gradove u državi ili izvan države.

Nedefinisan zakonski okvir

U BiH već postoji dosta pansiona, seoskih domaćinstava, kampova, vinogradarskih kuća, planinskih koliba i etnosela koja pružaju usluge ruralnog turizma: sportski i rekreativni sadržaj, poput lova, ribolova i raftinga, zatim prisustvovanje ili učestvovanje u poslovima uzgajanja hrane i brige o životinjama, jahanje, obilazak obližnjih značajnih lokaliteta i slično.

Međutim, postoje i mnogobrojne teškoće s kojima se susreću oni koji su se odlučili na ostanak u svojoj lokalnoj zajednici i njeno razvijanje kroz pružanje turističkih usluga.

- Najveći problem s kojim se suočavaju pojedinci koji daju doprinos razvoju seoskog turizma je prije svega zakonski okvir koji u našoj državi još uvijek nije dovoljno definisan za ovu oblast. Također, kao problemi tu su: manjak informisanosti šire publike o aktivnostima u ruralnim područjima, pronalazak gostiju te problem promocije ponude - rekao je za Klix.ba Boris Trogrančić iz Udruženja Alterural.

Udruženje Alterural je neprofitna organizacija posvećena razvoju, promociji i profesionalizaciji ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini koja ima za cilj doprinijeti boljem životu seoskih zajednica i promocija drugačije perspektive bosanskih sela i njihovih stanovnika. Kao jedan od najznačajnijih rezultata rada Udruženja Alterural, Trogrančić navodi djelimično sprečavanje ruralnog egzodusa kroz stvaranje mogućnosti dodatne zarade seoskom stanovništvu.

Iz etnosela Herceg Međugorje navode kako su prepreke i poteškoće na koje nailaze brojne, a najviše se odnose na nelojalnu konkurenciju, stanje na tržištu, nepoštivanje zakonskih propisa, promociju turističke ponude, a ističu i kako je sve teže doći do kvalitetnog kadra iz oblasti ugostiteljstva.

(Foto: Predrag Lukic/shutterstock.com)

- Nije bilo lako pokrenuti posao, bilo je teško osigurati finansijska sredstva, ali zahvaljujući posvećenosti i upornosti svih članova porodice, mogu reći da smo uspjeli urediti jedno malo seosko domaćinstvo gdje rado dolaze ljudi iz svih krajeva svijeta - rekla je Jelena Elez iz Etno domaćinstva Kovačević.

Ona kaže kako imaju goste iz zemalja regije, ali je više onih iz Francuske, Njemačke, Švicarske, Belgije, a ugostili su čak i turiste iz Južnoafričke Republike.

- Najveći problem s kojim se susrećemo jeste put do našeg domaćinstva. Selo Vrbnica u podnožju Zelengore udaljeno je 15 km od asfalta. Put je makadamski, rijetko se održava, tako da kad padne prva kiša imamo problem. Tu smo najviše očekivali podršku lokalne zajednice, sanacija je planirana čak i za ovu godinu, ali mi još uvijek čekamo na to, a sezona je već počela - rekla je Jelena.

Karolina Barešić, koja u posljednjih nekoliko godina radi na promociji ruralnog turizma u svom rodnom selu Deževice kod Kreševa, smatra kako zakonski okvir nije toliki problem. Prema njenom mišljenju, to je nepostojanje dugoročnih planova i uskraćivanje pomoći mladim ljudima koji imaju ideje da ih realizuju.

Ona vjeruje kako se u zajedništvu i saradnji može postići puno više i pronaći način kako da se, unatoč otežavajućim uvjetima i zakonskim ograničenjima gradi i razvija platforma koja će prije svega imati fokus na onom što se može ponuditi i na tome kako zadržati mlade i obrazovane pojedince, te njihove ideje pretočiti u neke nove zakone, koji će za promjenu, služiti ljudima i napretku, a ne "gušiti" i ograničavati zamisli i potencijale kojih svakako imamo napretek u Bosni i Hercegovini.