Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
U BiH realizovan samo jedan projekat po modelu javno-privatnog partnerstva - Federacija nema ni zakonsku regulativu te oblasti
Komentari
Ovo je u razgovoru za Fenu kazao pravni ekspert za javno-privatno partnerstvo u Bosni i Hercegovini Veljko Trivun.
- U Federaciji ne postoji nijedan projekat, a ista je situacija i s kantonima. Ovi projekti ne izvode se na državnom nivou jer to ne predviđa ni ustavni okvir, a postojao bi i politički otpor u ovakvoj situaciji - smatra ovaj ekspert.
U Bosni i Hercegovini zakonska regulativa u ovoj oblasti veoma je komplicirana i postoji 12 zakona o javno-privatnom partnerstvu, ali i 14 zakona o koncesijama.
- Federacija BiH nema zakon o javno-privatnom partnerstvu i od 2010. godine postoji nacrt tog zakona, koji do danas nije usvojen. Postoje neki oblici kvazi projekata javno-privatnog partnerstva, ali nema nikakvih zvaničnih izvođenja takvih projekata - istakao je Trivun.
Međutim, ističe da su, zahvaljujući aktivnostima Ureda koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine, neki projekti pokrenuti s mrtve tačke.
Očekuje se da se shvati i prihvati koncept koji će omogućiti svima da uhvate "priključak na savremene trendove u ovoj oblasti", a i da se pronađe najefikasniji zakonski okvir koji će omogućiti realizaciju projekata iz javno-privatnog partnerstva.
On podvlači da su oblasti primjene javno-privatnog partnerstva kolektivna grijanja zgrada, energetska efikasnost, LED-rasvjeta u urbanim sredinama, male hidroelektrane, upravljanje otpadom, gradski prijevoz, vodosnabdijevanje i drugo.
- Tržište BiH nije podobno za velike projekte s malim brojem stanovnika i nerazvijenom ekonomijom. Poređenja radi, u EU-u projekt JPP-a srednje vrijednosti je od 500 mil EUR. Najveći JPP-projekat do sada u svijetu jest novi Panamski kanal vrijednosti 7,1 mlrd EUR - rekao je Trivun.
Iznio je podatak da je evidentirano 738 projekata javno-privatnog partnerstva u svijetu, a najviše ih je u Sjedinjenim Američkim Državama (43), Turskoj (30), Italiji, Holandiji, Poljskoj, Meksiku, Kini, Grčkoj, Francuskoj (svi po 20), dok je u Velikoj Britaniji javni saobraćaj riješen ovim konceptom.
U regionu prednjači Hrvatska, koja izvodi najveći projekt Zračna luka Dr. Franjo Tuđman u vrijednosti oko 330 mil EUR.
