RETROSPEKTIVA 2016 - Investicije u oblasti ENERGETIKE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije
Izvor: eKapija
Ponedjeljak, 30.01.2017.
11:55
Komentari
(Foto: nostal6ie/shutterstock.com)
Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u kategoriji ENERGETIKA.
Nema sumnje da je proteklu godinu u energetskom sektoru BiH obilježilo otvaranje TE Stanari vrijedne više od pola milijardi maraka. Osim te konkretne investicije, mediji su prenosili vijesti o malim i pripremnim koracima u velikim, još nerealizovanim investicijama. Tako je i dalje neizvjesna gradnja velikih postrojenja poput Bloka 7 TE Tuzla ili termoelektrane u Banovićima. Kao i uvijek, finansijska konstrukcija je kamen spoticanja.
Isto se može reći i za projekte vjetroelektrana kod Tomislavgrada i Mostara, mada prema najnovijim vijestima, USAID pomaže ubrzavanje administrativnih procedura za početak radova na VE Mesihovina. Pripremni radovi za HE Dabar su u toku, a počela je i gradnja HE Bocač 2 u Mrkonjić Gradu.
Krenimo redom.
Na prvom mjestu je saga o gradnji Bloka 7 TE Tuzla. U novembru su potpisani okvirni ugovori za finansiranje ove investicije, a ovog januara stigla je vijest da su Federalno ministarstvo finansija i Federalno ministarstvo energije pokrenuli procedure za vođenje pregovora u vezi sa zaduženjem kod kineske EXIM banke. Cijena novog bloka tuzlanske termoelektrane koštala bi 722 mil EUR.
Ulaskom zamjenskog Bloka 7 prestali bi da rade blokovi 3 i 4. Zbog svoje efikasnosti, ekoloških parametara i isplativosti, Blok 7 će biti zamjena i za blokove 5 i 6 koji će u u pogon ulaziti prema potrebi. Blok 7 je predviđen za rad u kogeneraciji, čime se obezbjeđuje dugoročno snabdijevanje toplotnom energijom okolnih gradova.
Drugoplasirana je novootvorena TE Stanari, koja je puštena u rad krajem septembra. Termoelektrana Stanari imaće godišnju proizvodnju od 2.000.000 megavata struje. Pogon termoelektrane projektovan je na bazi istraženih i potvrđenih rezervi uglja od 108 miliona tona, što je dovoljno za kontinuiran rad narednih 40 godina. Za četiri godine bi trebalo da bude otvoren i novi površinski kop Ostružnja.
U junu 2016. potpisan je ugovor za dodjelu koncesije za izgradnju HE Buk Bijela između Elektroprivrede RS i preduzeća HE na Drini, a ta se priča našla na trećoj poziciji. Procijenjena instalirana snaga ove hidrocentralne iznosi 93,52 megavata, a vrijednost investicije je veća od 382 mil KM. Kako je rečeno prošle godine, ova investicija je za HE na Drini najznačajniji razvojni projekat u budućnosti, a biće osnovano i novo preduzeće. Koncesija za ovu hidroelektranu trajaće 50 godina.
Četvrto mjesto pripalo je investiciji u Hercegovini - hidroelektrani Dabar. Naime, Kinezi su prilikom novembarskih sastanaka sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom rekli da će uskoro dostaviti tehničku i finansijsku ponudu.
Vrijednost ukupne investicije iznosi 352 mil KM, a koncesija za izgradnju dodijeljena je privrednom društvu Hidroelektrana Dabar Trebinje koje je u 100% vlasništvu ZP HE na Trebišnjici. Za izgradnju HE Dabar i eksproprijaciju zemljišta do sada je investirano 32,8 mil KM.
Buduća TE u Banovićima dospjela je na peto mjesto. Najavljeno je da će konačan početak radova biti ove godine,a čeka se garancija Vlade FBiH. Ovaj projekat spada među veće energetske projekte u Federaciji BiH i uz Blok 7 (450 MW) TE Tuzla i blok u TE Kakanj koji se namjerava graditi, predstavljat će okosnicu energetske stabilnosti Federacije BiH i BiH. Završetak radova i puštanje u rad Termoelektrane u Banovićima predviđeno je do kraja 2019. godine.
Šestoplasirana je VE Podveležje. Danas je stigla vijest da kreću prvi radovi na izgradnji ove vjetroeletrane. Naime, grad Mostar potpisao je ugovor sa firmama HP Investing i Amitea o gradnji lokalne prometnice L13 u naselju Podveležje. Elektroprivreda BiH je potpisala ugovor sa konzorcijumom Amitea-Izgradnja Tojaga o izgradnji pristupnih puteva, servisnih prometnica i montažnih platoa za kranove VE Podveležje.
Inače, vrijednost cijelog projekta izgradnje vjetroelekane je 162 mil KM, a finansiraće se novcem Elektroprivrede BiH i kreditom Razvojne banke Njemačke od 65 mil EUR. Kako je rečeno prošle godine, krajnji rok puštanja VE Podveležje u pogon je 31. decembar 2018. godine.
U prošloj godini otvoreno je i gradilište za zeničku hidroelektranu Vranduk, a prema interesovanju naših čitalaca ova vijest zazuezla je sedmo mjesto. Hidroelektrana se gradi u vodotoku rijeke Bosne na lokalitetu Vranduka, oko 12 kilometara nizvodno od Zenice. Projekt se finansira novcem Elektroprivrede BiH i kreditima Evropske investicijske banke EIB i Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, a planirani početak proizvodnje iz ovog energentskog objekta je 11. novembar 2019. godine. Ugovorni izvođači radova su kompanije Strabag i hrvatski Končar – KET, koje će ugovor vrijedan 112,3 mil KM realizovati s brojnim domaćim podizvođačima radova.
Osmu poziciju drži priča o gradnji energane na naftni pogon za proizvodnju električne energije u Hercegovini, a ideja dolazi od katarske grupacije Hamdo. Katarski investitori su tokom posjete Aluminiju u Mostaru razgovarali sa predstavnicima FIPA-e kako bi sagledali mogućnost investiranja u jednu takvu energanu.
Takođe, zanimljivo im je i da ulažu i u prerađivački pogon u blizini Aluminija ili kupovina neke manje linije za proizvodnju gotovih proizvoda ili poluproizvoda.
Već nekoliko godina se govori i o gradnji energane u Sokocu, te se ta priča našla na devetom mjestu. Energana bi značila ovoj opštini jer bi mogla grijanjem da pokrije 130.000 m2 stambenog i poslovnog prostora.
Zajedno sa načelnikom Sokoca firme Ceteor i Dvokut-pro iz Sarajeva razmatrale su ideju zajedničkog ulaganja u vidu javno-privatnog partnerstva.
Deseta pozicija pripala je VE Mesihovina, za koju je juče stigla vijest da će USAID pomoći EP HZ HB da ubrza procedure za početak radova. Procijenjena vrijednost projekta vjetroelektrane Mesihovina je oko 155 mil KM.
Inače, na mostarskom sajmu u aprilu potpisan je ugovor između EP HZ HB i kompanija Siemens i ABB iz Zagreba koje će obezbijediti 22 generatora.
Još jedna elektrana na pogon vjetra kod Nevesinja na jedanaestoj je poziciji naše liste. Iako je najavljeno da će gradnja početi u maju to se nije desilo. Londonska firma Kermas planira ovdje uložiti oko 65 mil EUR, dok je koncesija za izgradnju vjetroelektrane dodijeljena preduzeću Eol prvi iz Beograda.
(Foto: Shutterstock)
Svaka opština mogla da zaradi milion evra godišnje i zaposli oko 25 radnika. Italijanski Pyrox, čiji je zastupnik u BiH firma Alfa Invest, posjeduje vlastitu tehnologiju za proizvodnju električne i toplotne energije na bazi čvrste biomase, a koja se može koristiti za zagrijavanje domaćinstava, plastenika, i drugih objekata.
Trinaestoplasirana investicija je gradnja HE Bočac 2 u Mrkonjić Gradu. Vrijednost investicije je oko 40 mil KM, a planirano je da gradnja bude gotova tokom 2017. godine.
Na četrnaestom i petnaestom mjestu su priče o investiranju u RiTE u Bugojnu i hidroelektrani Ulog na Neretvi.
Našu listu završavaju RiTE Kongora u Tomislavgradu, vjetroelektrana Hrgud, biogasna elektrana u Šamcu, Nestro petrol i vjetroelektrana u Bihaću.
Pogledajte kompletnu rang listu investicija u kategoriji ENERGETIKA i uporedite koliko se ona slaže sa nekim vašim razmišljanjima, ocjenama i procjenama.
I još nešto, da li ste vidjeli koji projekti su izazvali vašu pažnju u kategoriji NEKRETNINE, INDUSTRIJA, TRGOVINSKI CENTRI, SPORT, TELEKOMUNIKACIJE i IT, ZDRAVSTVO, POLJOPRIVREDA I PREHRAMBENA INDUSTRIJA i TURIZAM?
Firme:
eKapija.com Beograd
EBRD BiH Sarajevo
EIB
Vlada FBiH Sarajevo
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Mostar
Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica Termoelektrana Tuzla u Tuzli
Vijeće ministara BiH
CGGC Limited
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Banja Luka
EFT-Rudnik i termoelektrana Stanari d.o.o.
Ambasada NR Kine
MH ERS MP a.d. Trebinje
Vlada RS Banja Luka
Mješoviti Holding ERS MP a.d. Trebinje ZP Hidroelektrane na Drini a.d.
Integral inženjering a.d. Laktaši
Institut za građevinarstvo IG doo Banja Luka
HE Dabar d.o.o. Trebinje
JP Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje
CWE Hong Kong
RMU Banovići
Vlada Tuzlanskog kantona
Predsjedništvo BiH
Dongfang Kina
KfW Entwicklungsbank - Office Sarajevo
Grad Mostar
Vlada HNK/HNŽ Mostar
Vlada ZDK
Strabag d.o.o. Sarajevo
Končar – Inženjering za energetiku i transport d. d. Zagreb
Aluminij Industries d.o.o Mostar
FIPA Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH Sarajevo
Opština Sokolac
CETEOR d.o.o. Sarajevo
Dvokut-Pro d.o.o. Sarajevo
United States Agency for International Development - USAID Sarajevo
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
ABB d.о.о. Bijeljina
SIEMENS HRVATSKA
Opština Šamac
GOLD - MG d.o.o. Donji Žabari
Komisija za koncesije RS Banja Luka
Opština Nevesinje
Eol prvi Nevesinje
Kermas Velika Britanija
UniCredit Group Milano
ALFA INVEST d.o.o. Sarajevo
Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonjić Grad
Općina Bugojno
EFT Trebinje
NESTRO PETROL a.d. Banja Luka
Tagovi:
EIB
Dongfang Kina
KfW Entwicklungsbank Office Sarajevo
Končar KET
EBRD BiH Sarajevo
EP HZ HB
Siemens Hrvatska
ETF Trebinje
eKapija retrospektiva
eKapija retrospektiva 2016
retrospektiva
retrospektiva 2016
retrospektiva energetika
retrospektiva energetika 2016
TE Tuzla
blok 7 TE Tuzla
TE Stanari
HE Buk Bijela
Buk Bijela
hidroelektrana Dabar
HE Dabar
Milorad Dodik
TE Banovići
termoelektrana Banovići
termocentrala Banovići
VE Podveležje
vjetroelektrana Mesihovina
VE Mesihovna
vjetropark Mesihovina
HE Vranduk
hidroelektrana Vranduk
energana Mostar
energana Sokolac
kogeneracija na drvnu biomasu
biomasa
HE Bočac 2
hidroelektrana Bočac 2
RiTE Kongora Tomislavgrad
vjetroelektrana Hrgud
biogasna elektrana Šamac
Nestro petrol
vjetroelektrana Bihać
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.