Uzgoj aronije u BiH - Zvanični otkup ne postoji, za izvoz potrebna saradnja proizvođača

Kada se prije nekoliko godina pojavila na našim prostorima, aronija, ili kako je još zovu sibirska borovnica, postala je vrlo popularna. Iako su mnogi u njenom uzgoju vidjeli odličnu priliku za zaradu, proizvodnja u BiH još nije doživjela veliki stepen razvoja, kao ni mogućnost izvoza.

- Interes za gajenje aronije postoji, ali su proizvođači, naročito individualni, više opredjeljeni za gajenje kultura koje nisu radno intezivne – kaže za eKapiju Slavko Stevanović iz Udruženja Agroindustrija Privredne komore RS (PK RS).

Plod aronije pogodan je za sok, jogurt, kompot, marmeladu, džem, liker, kao i rakiju i visokokvalitetno crveno vino. Osim ploda, koriste se i kora i list, pa kompletna biljka ima ljekovita svojstva.

Prvi koji su u BiH prepoznali potencijal uzgoja ove kulture je porodica Mihajlović iz Čelinca. Oni posjeduju najveću plantažu aronije u BiH koja se prostire na 4,5 hehtara i trenutno imaju zasađeno 7.000 sadnica.

- Što se tiče uslova gajenja na našim prostorima oni su zadovoljavajući. Potrebno je ispitati prvo zamljište pa tek onda vršiti sertifikovanu sadnju. Aronija je otporna na niske temperature, ali u ljetnim mjesecima kada su velike vrućine potrebno ju je zalivati – kaže za naš portal Nada Mihajlović.

Mihajlović dodaje da troškovi sadnje variraju u zavisnosti od terena, pripreme zemljišta te ostalih troškova koji prate sadnju.

- Godišnji prinos naše plantaže je oko 40 tona bobica – ističe Mihajlović.

Otkup aronije

Slavko Stefanović iz PK RS kaže da je saradnja uzgajivača i otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, kao i uopšte svih proizvoda u sektoru hrane, veoma slaba u smislu ugovaranja proizvodnje, a naročito u pogledu zajedničke proizvodnje, zajedničkog nastupa na tržištu, kao i investicija. Imajući u vidu da je proizvodnja aronije i uopšte bobičastog voća po obimu proizvodnje znatno ispod proizvodnje drugih biljnih kultura, Stefanović dodaje i da je saradnja još slabija.

- Na razvoj proizvodnje i prerade uopšte bobičastog voća, odnosno borovnica, aronije, brusnica, ribizla, negativno utiče i nizak standard našeg stanovništa, bez obzira na postojanje kvaliteta proizvoda – dodaje Stefanović.

Nada Mihajlović kaže za eKapiju da ne zna kolika je cijena u otkupu jer trenutno u BiH ne postoji zvaničan otkup aronije.

Kako su nam rekli iz lukavačke firme Net Green Agent, koja se bavi distribucijom sadnica, cijena sadnice aronije kreće se od 2,80 do 4,80 KM u zavisnosti od sorte. Ističu da se cijena kilograma aronije u BiH kreće od 10 do 15 KM, dok je za litar soka potrebno izdvojiti od 20 do 60 KM po litri.

Podsticaji

Kako kaže naš sagovornik iz Privredne komore RS, prema Pravilniku o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela u 2016, za gajenje aronije postoji više vrsta podsticaja. To su podsticaji za podizanje višegodišnjih zasada, nabavku mehanizacije, zatim izgradnju sistema za navodnjavanje, kao i za regresirano gorivo, za protivgradnu mrežu i stubove.

- Na početku, kada smo zasadili našu plantažu, dobili smo jedan dio subvencije od Vlade RS – istakla je Nada Mihajlović.

Potencijal

Stefanović smatra da u pogledu agroklimatskih uslova, raspoloživosti poljoprivrednog zemljišta, veličine poljoprivrednih gazdinstava i veličina parcela, postoje preduslovi za gajenje aronije i drugog bobičastog voća.

- Takođe postoje prerađivački kapaciteti za proizvodnju koncentrata i svih drugih proizvoda. Međutim, u trgovinskim lancima u BiH, u dosta kvalitetnoj ponudi asortimana, mogu se naći proizvodi iz Poljske, Čilea, SAD i drugih zemalja – kaže Stefanović.

Stefanović ističe da proizvodnju aronije, kao i spoljnotrgovinsku razmjenu, nije moguće statistički pratiti u nadležnim institucijama, iz razloga što za aroniju nema posebne šifre u klasifikaciji djelatnosti i carinskoj tarifi, već se vodi u grupi ostalo.

Slobodana Šubara