Nove bescarinske zone u FBiH privukle bi još ulagača - Velika uloga na državnim organima, ali i zainteresovanim investitorima

Na nedavno održanom sastanku Federalnog premijera Fadila Novalića i direktora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Gordana Milinića razmatran je plan uspostave bescarinskih zona u Rajlovcu i Hadžićima.

Ova ideja, koju strani investitori redovno spominju na sastancima sa vlastima BiH, jedna je od važnih inicijativa koja, ukoliko bude provedena na nivou FBiH, može značajno doprinijeti otvaranju novih postrojenja. Ali za njenu implementaciju će biti potrebno ispuniti niz preduslova, piše "Faktor".

Poreske olakšice

Kako je kazala Amra Đendušić, savjetnica premijera Novalića, bescarinska zona u praksi podrazumijeva da kompanija dobije značajne poreske olakšice na uvoz repromaterijala, intelektualnih usluga ili bilo čega drugog ako je krajnji cilj izvoz finalnih proizvoda.

- Ako firma reinvestira dobit koju ostvari, i to će biti osnov za dodatne poreske olakšice. Akcenat je, međutim, na izvozu finalnih proizvoda, to jest da izvozimo, naprimjer, namještaj a ne trupce. U bescarinskim zonama investitor dobije svu infrastrukturu, priključak za struju i vodu, zemljište i njegovo je samo da radi. Razmišljamo i da kao pogodnost uključimo i besplatno korištenje prostora prvih godinu dana – navodi Đendušić.

Plan Federalne vlade u idealnoj situaciji predviđa da svaka općina ima po jednu bescarinsku zonu. Ali prije toga je potrebno izraditi projekat mogućnosti i prepreka ostvarivanja tog plana.

- Pitanje bescarinskih zona je podijeljeno između različitih nivoa vlasti, s obzirom na to da veliku ulogu u izdavanju pojedinih dozvola igraju i općine ili kantoni. Vlada FBiH bi pomagala s dovođenjem investitora i nekim olakšicama koje spadaju u našu nadležnost – tvrdi Đendušić.

Otvaranje bescarinskih zona u Rajlovcu i Hadžićima je stoga dio plana federalnih vlasti, ali samu dozvolu za otvaranje zona izdaju državni organi.

Zahtjev za osnivanje bescarinske zone može podnijeti privatna kompanija ili grupa firmi ukoliko u zahtjevu koji podnose Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) dokažu da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50% ukupne proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci. Ministarstvo nakon toga pokreće postupak za donošenje odluke Vijeća ministara BiH o određivanju dijela carinskog područja BiH kao slobodne bescarinske zone, i ako komisija u koju ulaze i članovi Uprave za indirektno oporezivanje BiH i niza drugih institucija odobri zahtjev, MVTEO donosi rješenje kojim odobrava početak rada slobodne zone.

Osloboditi novac

Sudeći po dosadašnjem uspjehu bescarinskih zona, njihov razvoj je moguć ali ključni preduslov za njihovo otvaranje je i postojanje firmi koje bi ih koristile te jednostavno ostvarivih poreskih olakšica. Trenutno u FBiH postoje četiri slobodne bescarinske zone i to "Holc Puračić" u Lukavcu, zona "Vogošća" u Vogošći, zona "Visoko" u Visokom te zona "Hercegovina" u Mostaru.

Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2014. godine, iz ove četiri zone je te godine izvezeno robe u vrijednosti od 552,2 mil KM. Istovremeno je uvoz u ove zone iznosio 395,4 mil KM. U RS-u je jedina slobodna zona unutar grada Slobomira, ali je njeno funkcionisanje na neuporedivo nižem nivou nego u FBiH. Stoga se otvaranje slobodnih zona, u sredinama u kojima postoji veliki broj preduzeća, nameće kao logičan potez koji bi firmama indirektno oslobodio dodatni novac za reinvestiranje u razvoj poslovanja.

Prednost slobodnih zona

Prednost slobodnih zona najbolje je iskoristila kompanija "Prevent cutting" iz Visokog, ali i "Vitex", "Prevent leather" i "Dallas BH". Svi oni posluju u visočkoj slobodnoj zoni. Od ostalih zona, najviše se izdvajaju "Volkswagen" i "Auto line", koji djeluju unutar slobodne zone u Vogošći, te "Fen" u Lukavcu. Sve ove kompanije uvoze, izvoze ili proizvode robe u milionskim iznosima, piše "Faktor".