"Solana" u Tuzli može zadovoljiti domaće tržite, ali je guši uvoz

Jedini domaći proizvođač soli, tuzlanska Solana, na dva javna natječaja za isporuku soli za puteve u Federaciji BiH nije prošla. Umjesto kvalitetne domaće, uvezeno je oko 7.000 tona hemijski nekvalitetne soli, kažu u ovoj fabrici.

Generalni direktor "Solane" Izudin Kapetanović navodi da su dobili objašnjenje da je uvozna morska so prošla na tenderima, jer je veće granulacije i navodno više odgovara zimskom održavanju puteva.

- Mi smo naručili stručne analize koje su pokazale da naša so bolje otapa led na cestama, kao i da je hemijski mnogo čistija od uvozne - stiče Kapetanović.

Tvrdi da su tehnolozi dokazali da morska so ima 3% vlage, a tuzlanska 0,1. Domaća so nema nikakvih štetnih primjesa, dok morska, kako je dodao, ima 3% radioaktivnih sastojaka, cinka, olova i drugih nečistoća.

- Kada se pospe na cestu morska so, vjetar odnese te nečistoće i na naše njive, ona odlazi s kišom u kanalizaciju i vodotokove. Možda naizgled 3% nečistoća ne izgleda puno, ali na 100.000 tona to su tri tone nečistoća i materija štetnih po ljudsko zdravlje. Dalje, tuzlanska so za razliku od morske ne sadrži sulfat koji razara beton i nagriza čelične konstrukcije - naglašava Kapetanović.

Potcrtao je da "Solana" u Tuzli može zadovoljiti sve domaće potrebe za posipnim materijalom u zimskom periodu. Potrebe se procjenjuju na oko 60.000 tona, ovisno o tome je li zima oštra ili nije.

Unatoč tome, Solana je za prošlu godinu ugovorila svega 12.048 tona ili četvrtinu svojih kapaciteta.

- Najveći kupac je Direkcija za ceste Federacije BiH, koja je otkupila 3.650 tona soli za puteve. Nešto je uzelo preduzeće "Sarajevo putevi", a ostalo su kupile općine i to su relativno male količine - navodi direktor Solane.

Kada bi se za ceste naručivala domaća so, korist bi bila veća za cijelu državu, pa i za kompanije koje proizvode so i slanu vodu, poput "Solane", lukavačke "Sode", Rudnika Soli "Tetima" i druge.

- Ovdje dolazimo do one famozne parole "kupujmo domaće". Jedno se proklamuje, a drugo radi. Uvozna so se isporuči domaćim naručiocima, trgovci uzmu novac i ovdje ne ostavljaju ništa. Mi od svake prodate tone soli 90% sredstava ostavimo državi, njenim kompanijama, školstvu, zdravstvu i drugima - naglasio je Kapetanović.

Poručuje da bilo kakvim uvozom robe, koje imamo u domaćoj proizvodnji, slabimo temelje države.