Krediti i firmama koje ih teško vraćaju - Investiciono-razvojna banka RS za godinu dana plasirala više od 40 mil KM

Investiciono-razvojna banka (IRB) RS je za godinu dana plasirala više od 40 mil KM putem kreditne linije "Zajmovi za pravna lica koja odredi Vlada RS", a koji se u posljednje vrijeme sve češće nalaze na dnevnom redu sjednica Vlade RS.

Međutim, poslovna zajednica i ekonomski stručnjaci smatraju da Vlada RS prilikom odobravanja ovih kredita treba da obrati pažnju na to da li će preduzeća kojima daju zajam moći da ga vraćaju, jer se zna da neke od tih firmi ne mogu dobiti kredit u komercijalnim bankama pošto ne ispunjavaju uslove.

Tako su ova sredstva u proteklih godinu dana plasirana brojnim javnim i privatnim preduzećima, ali i ustanovama u RS, putem Fonda za razvoj i zapošljavanje. Zaključno sa 13. novembrom ove godine, posmatrajući podatke objavljene na zvaničnoj internet stranici IRB RS, ova finansijska institucija zaprimila je 23 zahtjeva po ovoj kreditnoj liniji i plasirala 16 kredita u ukupnom iznosu od 37,5 mil KM.

Najveći iznos "povuklo" je Javno preduzeće "Putevi RS" u iznosu od 12,6 mil KM, dok su po pet miliona maraka povukli zvornička "Alumina" i Klinički centar Banjaluka. Univerzitetska blonica Foča podigla je kredit od 3 mil KM, dok su bolnica "Sveti apostol Luka" Doboj i Bolnica Istočno Sarajevo uzele kredite od po dva miliona maraka. Prijedorska "Toplana" se zadužila 1,8 mil KM po ovoj kreditnoj liniji, a Zavod "Orao" Bijeljina 1,1 mil KM. Po milion maraka "povukli" su bolnica "Mladen Stojanović" Prijedor i opet Bolnica Istočno Sarajevo, te Institut za ispitivanje materijala i konstrukcija RS.

Sredstva po ovoj kreditnoj liniji dobili su i Dom penzionera Banjaluka - 700.000 KM, zatim JP "Robne rezerve" RS i "Energoinvest elektroenergetska oprema" Istočno Novo Sarajevo po 500.000 KM, dok je banjalučki "Kosmos" uzeo 250.000 KM, a firma "Milić pelet" 67.000 KM.

U proceduri su zahtjevi za kredite od strane banjalučke "Elektrokrajine", firme "Atlantik" Banjaluka, zatim Bolnice Trebinje, preduzeća "Kaldera" Laktaši, te Olimpijskog centra "Jahorina" i banjalučke "Toplane".

Svi oni zajedno aplicirali su za zajmove čija ukupna vrijednost premašuje 23 mil KM. Kredit jedino nije odobren firmi "Veni vidi vici" iz Gradiške u iznosu od 500.000 KM, jer je to preduzeće odustalo.

Međutim, Vlada RS je na posljednje dvije sjednice dodatno razmatrala više zahtjeva javnih i privatnih preduzeća za dobijanje zajmova po ovoj kreditnoj liniji, ali koji još nisu objavljeni na zvaničnoj internet stranici.

Prema našim saznanjima, odobrena su sredstva veća od 10 mil KM za ta privredna društva. Tako je banjalučkoj fabrici namještaja "Nova DI Vrbas" odobren zajam od 6,5 mil KM, a što je objavljeno i u "Službenom glasniku RS". Kako je navedeno u obrazloženju odluke, zajam je odobren zbog očuvanja proizvodnje i zaposlenosti.

Po istom osnovu, zajam od 1,5 mil KM odobren je i banjalučkoj "Mikroelektronici", zatim prnjavorskom "Armaku" - 600.000 KM, te "Duvaplastu" iz Kakmuža - 1,6 mil KM. Na posljednjoj sjednici Vlade, kredit u iznosu od 250.000 KM je, između ostalih, zatražilo i JP "Nikola Tesla" Banjaluka, koje se nalazi u teškom stanju, a koje već ima podignut kredit u IRB RS u iznosu od 5 mil KM.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da sredstva IRB RS putem ove linije uglavnom idu preduzećima koja u datom trenutku ne mogu ispuniti uslove za kredit u komercijalnim bankama, pa je s tim u vezi i razumljiva namjera Vlade RS da im pomogne.

- Međutim, ta sredstva treba da budu plasirana firmama koje mogu da s tim novcem prebrode teškoće zbog kojih se i zadužuju i koje mogu da obezbijede vraćanje tog kredita, a ne firmama koje će s tim sredstvima samo kratkoročno odgoditi probleme i onda neće moći izmirivati obaveze po tom kreditu - rekao je Blagojević. Slično mišljenje dijeli i Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS - SWOT, koji kaže da ako neko javno ili privatno preduzeće treba da dobije kredit od IRB RS, neka on ide preko komercijalnih banaka, koje će procijeniti da li će to preduzeće moći da vraća taj kredit.

- Znači, Vlada u principu ne bi trebalo da bude ta koja će određivati kome treba dati kredit ili ne, nego bi to trebalo da određuje banka kroz bilanse preduzeća iz kojih se može vidjeti da li će taj kredit uopšte biti vraćan ili ne - kazao je Duduković. On dodaje da je pretpostavka da iz tog razloga, s obzirom na to da ta preduzeća koja su dobila kredit odlukom Vlade, ne bi prošla kroz redovnu proceduru dobijanja kredita preko komercijalnih banaka.

Inače, namjena kredita putem ove linije je nabavka osnovnih i obrtnih sredstava i plaćanje dospjelih obaveza - poreskih i obaveza prema dobavljačima, dok se iznos utvrđuje u skladu s posebnom odlukom Vlade RS. Period otplate je do 10 godina, sa grejs periodom do 24 mjeseca.