Većina privatizovanih firmi u RS samo gomila dugove - Kupljena preduzeća poreske obveznike koštala skoro 65 mil KM
Komentari
Vlada Republike Srpske u postupku privatizacije kupila je 22 preduzeća, koja su poreske obveznike dosad koštala blizu 65 mil KM, a osim nekoliko, većina ih danas ne radi i kao prije privatizacije gomilaju dugovanja.
- Očigledno je da se nije našao najbolji model za efikasno upravljanje i zato nema rezultata. Najbolji način je da država ne upravlja tim preduzećima, već privrednici, koji imaju konkretan plan i viziju razvoja za to preduzeće - rekla je Dragica Ristić, direktor Privredne komore RS.
Inače, cilj kupovine preduzeća u stečaju bio je da se zadrži postojeći broj radnika, izvrši povrat sredstava iz stečajne mase u budžet, spriječi spekulativna licitacija, zadrži djelatnost i licence proizvođača, te da se zaštiti interes lokalnih zajednica.
Plan Vlade RS bio je da se u ta preduzeća investira određeni novac kako bi se ona revitalizovala i napravila atraktivnim za prodaju strateškom partneru. Međutim, tehnološka zastarjelost opreme, nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura zaposlenih, nedostatak obrtnog kapitala, nekonkurentnost na tržištu doveli su do toga da danas samo njih nekoliko posluje.
- To je bila nepopularna mjera. Cilj je bio da se proizvodnja u tim preduzećima obnovi, ali to je bilo vrlo teško i mnoga su zapala u probleme. Vlada se odlučila da to tako ostane i vode se razgovori s onima koji su zainteresovani da ta preduzeća kupe - rekao je nedavno Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, odgovarajući na pitanje poslanika o poslovanju preduzeća "Novi Mermer" iz Šekovića.
Ovo preduzeće jedno je od rijetkih koje je kupila Vlada RS, a koje danas ima proizvodnju i izmiruje svoje obaveze.
Takođe, i preduzeća kao što su "Novi Elastik" iz Vlasenice, "Nova tvornica prečistača" iz Rogatice, "Novi rudnik" Miljevina i još neka danas imaju proizvodnju i u njima je zaposleno oko 250 radnika.
S druge strane, giganti koje je kupila Vlada RS, kao što su "Nova Borja" iz Teslića, "Nova Romanija" iz Sokoca, "Drvna industrija" Vlasenica, "Igrišta" AD i druga uopšte ne rade.
Samo radnicima "Nove Romanije" duguje se 11 plata plus obaveze prema dobavljačima, od kojih su najveće one prema JP "Šume RS", i to oko 2 mil KM. Za ovo preduzeće odnedavno se zainteresovala italijanska komanija "L.A. Cost S.r.l" iz Peruđe, a prema najavama iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS uskoro se može očekivati i prodaja državnog kapitala.
Što se tiče "Nove Borje" iz Teslića, ovaj prijeratni gigant iznajmljen je nekolicini lokalnih drvoprerađivača, a kako nezvanično saznajemo, kirija za taj prostor nije plaćena već mjesecima.
- Ideja kao ideja, da se zaposle radnici u proizvodnim firmama koje imaju tržište, bila je više nego dobra. Nažalost, u taj posao se upetljala politika i na funkcije dovela ljude koji nisu dovoljno sposobni i kvalifikovani i bez tržišnog znanja da te kompanije izvedu iz situacija zbog kojih ih je i Vlada RS kupila. Kada dovedete nesposobne ljude ne možete očekivati da revitalizuju kompaniju, a to se desilo s većinom jer očigledno je bilo bolje zaposliti ljude s partijskim knjižicama, nego s iskustvom u toj branši - rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS ranije su rekli da su kupljene kompanije "Jadar", "Vezionica" iz Zvornika, "Celpak" u Prijedoru, "Maglić Holding" iz Foče, te "Limko" iz Seklana, ali bez namjere da se nastave djelatnosti u njima.
Na prostoru ovih kompanija uglavnom su napravljene industrijske zone.
Cijene za koje su kupljena preduzeća
"Nova Romanija" Sokolac - 5,6 mil KM (ne radi)
"Rudnik" Miljevina - 5 mil KM (radi)
"Igrište" Vlasenica - 2,3 mil KM (ne radi)
"Tvornica prečistača" Rogatica - 3 mil KM (radi)
"Drvna industrija" Vlasenica - 3,2 mil KM (ne radi)
"Polimka" Rudo - 745.000 KM (ne radi)
"Novi Elastik" - 600.000 KM (radi)
- Očigledno je da se nije našao najbolji model za efikasno upravljanje i zato nema rezultata. Najbolji način je da država ne upravlja tim preduzećima, već privrednici, koji imaju konkretan plan i viziju razvoja za to preduzeće - rekla je Dragica Ristić, direktor Privredne komore RS.
Inače, cilj kupovine preduzeća u stečaju bio je da se zadrži postojeći broj radnika, izvrši povrat sredstava iz stečajne mase u budžet, spriječi spekulativna licitacija, zadrži djelatnost i licence proizvođača, te da se zaštiti interes lokalnih zajednica.
Plan Vlade RS bio je da se u ta preduzeća investira određeni novac kako bi se ona revitalizovala i napravila atraktivnim za prodaju strateškom partneru. Međutim, tehnološka zastarjelost opreme, nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura zaposlenih, nedostatak obrtnog kapitala, nekonkurentnost na tržištu doveli su do toga da danas samo njih nekoliko posluje.
- To je bila nepopularna mjera. Cilj je bio da se proizvodnja u tim preduzećima obnovi, ali to je bilo vrlo teško i mnoga su zapala u probleme. Vlada se odlučila da to tako ostane i vode se razgovori s onima koji su zainteresovani da ta preduzeća kupe - rekao je nedavno Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, odgovarajući na pitanje poslanika o poslovanju preduzeća "Novi Mermer" iz Šekovića.
Ovo preduzeće jedno je od rijetkih koje je kupila Vlada RS, a koje danas ima proizvodnju i izmiruje svoje obaveze.
Takođe, i preduzeća kao što su "Novi Elastik" iz Vlasenice, "Nova tvornica prečistača" iz Rogatice, "Novi rudnik" Miljevina i još neka danas imaju proizvodnju i u njima je zaposleno oko 250 radnika.
S druge strane, giganti koje je kupila Vlada RS, kao što su "Nova Borja" iz Teslića, "Nova Romanija" iz Sokoca, "Drvna industrija" Vlasenica, "Igrišta" AD i druga uopšte ne rade.
(Foto: Ivana Vuksa)
Što se tiče "Nove Borje" iz Teslića, ovaj prijeratni gigant iznajmljen je nekolicini lokalnih drvoprerađivača, a kako nezvanično saznajemo, kirija za taj prostor nije plaćena već mjesecima.
- Ideja kao ideja, da se zaposle radnici u proizvodnim firmama koje imaju tržište, bila je više nego dobra. Nažalost, u taj posao se upetljala politika i na funkcije dovela ljude koji nisu dovoljno sposobni i kvalifikovani i bez tržišnog znanja da te kompanije izvedu iz situacija zbog kojih ih je i Vlada RS kupila. Kada dovedete nesposobne ljude ne možete očekivati da revitalizuju kompaniju, a to se desilo s većinom jer očigledno je bilo bolje zaposliti ljude s partijskim knjižicama, nego s iskustvom u toj branši - rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS ranije su rekli da su kupljene kompanije "Jadar", "Vezionica" iz Zvornika, "Celpak" u Prijedoru, "Maglić Holding" iz Foče, te "Limko" iz Seklana, ali bez namjere da se nastave djelatnosti u njima.
Na prostoru ovih kompanija uglavnom su napravljene industrijske zone.
Cijene za koje su kupljena preduzeća
"Nova Romanija" Sokolac - 5,6 mil KM (ne radi)
"Rudnik" Miljevina - 5 mil KM (radi)
"Igrište" Vlasenica - 2,3 mil KM (ne radi)
"Tvornica prečistača" Rogatica - 3 mil KM (radi)
"Drvna industrija" Vlasenica - 3,2 mil KM (ne radi)
"Polimka" Rudo - 745.000 KM (ne radi)
"Novi Elastik" - 600.000 KM (radi)
Firme:
Vlada RS Banja Luka
Ministarstvo energetike i rudarstva RS
Privredna komora RS
NOVI MERMER a.d. Šekovići
NOVI ELASTIK a.d. Vlasenica
Tvornica prečistača a.d. Rogatica
Novi rudnik mrkog uglja Miljevina a.d. Foča
NOVA BORJA a.d. Teslić
NOVA ROMANIJA a.d. Sokolac
DI Vlasenica a.d. Vlasenica
Igrište a.d. Vlasenica
JP Šume RS a.d. Sokolac
DI Jadar a.d. Zvornik
A.D. VEZIONICA - SREBRENICA Srebrenica
Celpak a.d. Prijedor
Maglić Holding a.d. Foča
Limko a.d. Skelani
ZDP Polimka Rudo
Tagovi:
LA Cost Srl Peruđa
Dragica Ristić
Petar Đokić
Zoran Pavlović
privatizacija preduzeća RS
stečaj RS
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.