Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške - Obezbijedili smo 400 ha zemljišta za formiranje slobodne zone kod novog mosta na Savi
Gradska uprava Gradiške dosta je radila u protekle četiri godine kako bi se ovaj grad pozicionirao na zasluženo strateško mjesto, ne samo za RS, već i za cijelu BiH, prije svega zbog njegove blizine sa EU i najprometnijim međunarodnim prelazom u BiH. Novi most na Savi, sa već završenim graničnim prelazom i carinskim terminalom, daće pun potencijal ovom gradu.
Kako je u intervjuu za eKapiju istakao gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, još jedan od glavnih ciljeva gradske uprave je izgradnja slobodne ekonomske zone u neposrednoj blizini novog mosta.
- Usvojili smo određena prostorno-planska dokumenta za formiranje slobodne ekonomske zone i poslovne zone u neposrednoj blizini novog mosta na Savi. Obezbijedili smo i prostornim planom predvidjeli 200 hektara zemljišta za uspostavljanje slobodne ekonomske zone i poslovne zone. Takođe, rezervisano je i dodatnih 200 hektara na istoj lokaciji u cilju mogućeg proširenja - dodao je Adžić.
eKapija: Na čelu Gradiške ste već četiri godine. Koje promjene i noviteti su u tom periodu uvedeni sa ciljem poboljšanja i unapređenja poslovnog ambijenta kao i pokretanja biznisa?
- Kao prvo naveo bih da je izrađena nova Strategija razvoja Gradiške za period 2019-2027. koja predstavlja ključni strateško-planski dokument kojim se usmjerava razvoj lokalne zajednice u tri najvažnija aspekta: ekonomskom, društvenom i aspektu životne sredine. Strategija je izrađena u saradnji sa UNDP-om. Takođe, u saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom iz grupacije Svjetske banke i ambasadom Velike Britanije u BiH realizovan je projekat LIFE, projekat privlačenja investicija i poboljšanja poslovnog okruženja. Implementacijom ovog projekta lokalna uprava je smanjila komunalne i administrativne takse do 40% te na taj način svake godine gradiškoj privredi ostaje oko 200.000 KM.
Napomenuo bih i da su realizovani direktni finansijski podsticaji privredi i poljoprivredi u visini od 1,5 mil KM. Zatim, ukinuli smo plaćanje takse za prvu registraciju preduzetnika. Bitno je istaknuti i da je uvođenjem jednošalterskog sistema ukupno vrijeme potrebno za rješavanje postupaka u prosjeku skraćeno za 27%. Građevinska dozvola, uključujući i saglasnosti koje sada pribavlja Grad po službenoj dužnosti, izdaje se u roku od 5 dana od podnošenja kompletnog zahtjeva, lokacijski uslovi za 7, upotrebna dozvola za 15, te dozvola za zauzimanje javne površine i isticanje reklame duž lokalnih i gradskih ulica za 5 dana.
Uspostavljen je i e-registar koji obuhvata evidenciju administrativnih postupaka i centralnu bazu svih podataka od značaja za pokretanje poslovne aktivnosti. Putem e-registra građani i privrednici, ali i svi oni koji žele da posluju na području Gradiške, brzo i jednostavno, mogu da saznaju kojem odjeljenju podnose željeni zahtjev, koju dokumentaciju treba da prilože te koliko će postupak koštati i u kojem roku će biti riješen.
Ono što je još značajno je i puštanje u funkciju stranice Invest in Gradiška na kojoj su sadržani svi podaci od koristi postojećim ili potencijalnim investitorima. Takođe, Gradiška je sertifikovana kao grad sa povoljnim poslovnim okruženjem, prema zahtjevima BFC SEE standarda.
U Agroindustrijsku zonu Nova Topola smo uložili skoro 6 mil KM u infrastrukturno opremanje s ciljem privlačenja novih investicija i obezbjeđenja kvalitetnih uslova za rad i funkcionisanje postojećih privrednih subjekata. Obezbijedili smo povoljnu cijenu zemljišta u ovoj zoni, investitore su oslobađeni plaćanja troškova uređenja građevinskog zemljišta, umanjena je renta za poslovne subjekte iz oblasti poljoprivredne proizvodnje za 50%, zatim troškovi uređenja građevinskog zemljišta za poslovne subjekte iz oblasti prerađivačke industrije i proizvodnog zanatstva umanjeni su za 70%, dok su troškovi uređenja građevinskog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju takođe umanjeni za 70%.
Usvojili smo određena prostorno-planska dokumenta za formiranje slobodne ekonomske zone i poslovne zone u neposrednoj blizini novog mosta na Savi.
Dodao bih i da smo uspostavili određene službe za jačanje javno-privatnog dijaloga - Privredni savjet grada Gradiška, Savjet za obrazovanje i zapošljavanje grada Gradiška, Partnerstvo za razvoj grada Gradiška. Ono što je još bitno navesti je da smo organizovali prvi Sajam obrazovanja i zapošljavanja, pustili smo u funkciju Geografski informacioni sistem – GIS, te u skorije vrijeme očekujemo i puštanje sistema za elektronsko izdavanje građevinske dokumentacije.
eKapija: Kada pričamo o privrednim i investicionim potencijalima Gradiške, koje sektore smatrate nedovoljno iskorišćenim? Šta će biti vaš fokus djelovanja u narednom periodu?
- S obzirom na to da je Gradiška bogata poljoprivrednim zemljištem i da je najveći proizvođač voća u BiH, te ostvaruje značajnu proizvodnju povrtarskih kultura posebnu pažnju smo usmjerili, a i danas smo fokusirani, na pronalazak investitora koji bi izgradio pogon za otkup, preradu i plasman poljoprivrednih proizvoda. Spremni smo dati svu potrebnu podršku i najpovoljnije uslove kako bi se realizovala ovakva investicija.
Takođe, sva ulaganja u Agrozonu imaju za cilj jačanje investicionih aktivnosti našeg grada, kao i planirano formiranje poslovnih zona u blizini novog graničnog prelaza i novog mosta na Savi.
eKapija: Gradiška ima važan geostrateški položaj. Nalazi se na samoj granici sa Hrvatskom, tj. Evropskom unijom i ovdje je najprometniji granični prelaz u BiH. Koji su potencijali ove pozicije i šta bi donio razvoj slobodnih carinskih zona?
- Granični prelaz Gradiška je strateški na najpovoljnijom mjestu u RS i BiH zbog čega je i najfrekventniji i pokriva najveći dio potreba graničnog prometa sa Evropskom unijom. Neposredno uz granični prelaz predvidjeli smo prostornim planom 200 hektara zemljišta za uspostavljanje zona – slobodne ekonomske zone i poslovne zone, a ujedno, rezervisano je dodatnih 200 hektara na istoj lokaciji u cilju mogućeg proširenja, odnosno pokrivanja svih perspektivnih potreba u oblasti uspostavljanja zona.
Planirane zone kod graničnog prelaza daju izuzetnu šansu potencijalnim investitorima iz nekoliko razloga, a prije svega zbog graničnog prelaza sa EU, zbog povezanosti autoputa Gradiška-Doboj i Koridora 5C, povezanosti sa autoputem Beograd–Zagreb nakon izgradnje novog mosta na Savi, koja je u toku. Sve navedeno obezbjeđuje jedinstvene poslovne uslove potencijalnim investitorima, pogotovo onima koji su orjentisani na značajnije izvozno-uvozne potrebe.
eKapija: Gradiška je poznata kao jedan od najvećih proizvođača hrane u BiH. Nedavno ste dobili obećanje da će Vlada RS uložiti napor da se riješi problem i ubrza proces dodjele poljoprivrednog zemljišta u zakup, čime bi lokalna uprava mogla da obezbijedi još 4.500 hektara za domaće proizvođače. Da li je urađeno nešto konkretno po tom pitanju?
- Na tom planu se vode aktivnosti u dva pravca, a to je da se vrši redefinisanje odnosa sa koncesionarima u cilju reduciranja poljoprivrednih površina pod koncesijom na koji način bi se oslobodio jedan dio zemljišta za potrebe poljoprivrednih proizvođača na području Gradiške.
Drugi pravac je u završnoj fazi, a odnosi se na provođenje stečajnog postupka sa Ratarstvom, odnosno na koji način će se zemljište Ratarstva prevesti u vlasništvo RS te na koji način će se stvoriti uslovi da se kompletno slobodno zemljište, što je oko 4.000 ha, može putem javnog poziva dodijeliti zainteresovanim poljoprivrednim proizvođačima. Na ovaj način bi se pokrile potrebe oko 240 poljoprivrednih proizvođača što je i realan zahtjev na tom planu.
eKapija: Gradiška i Banjaluka su prve lokalne zajednice koje su počele da testiraju softver za elektronske građevinske dozvole. U kojoj fazi je proces implementacije integrisanog sistema? Kada se mogu očekivati prvi zahtjevi?
- U pogledu realizacije ovog projekta, trenutno se provode aktivnosti na internom testiranju rada ovog sistema u Banjaluci i Gradišci, a uporedo s tim, vrše se obuke budućih korisnika sistema. Ovi poslovi su u završnoj fazi i planirano je do kraja oktobra krene primjena elektronskog sistema za izdavanje građevinske dokumentacije i prijem prvih zahtjeva. Konačan termin o početku rada ovog sistema donijeće nadležno ministarstvo, nakon što utvrdi da su ispunjeni svi potrebni uslovi.
eKapija: Početkom godine otvoren je novi carinski terminal čime su znatno smanjene gužve u gradu. Ipak, njegovo potpuno funkcionisanje biće kada se izgradi novi most na Savi. Kakve sve prednosti Gradišku očekuju po okončanju ovog velikog infrastrukturnog projekta?
- Poseban značaj ogleda se u činjenici da će se izgradnjom mosta rasteretiti saobraćajnice u središtu grada, kako u zoni graničnog prelaza koji zbog svojih limitiranih kapaciteta prouzrokuje stalne gužve, tako i u zoni najužeg gradskog jezgra, u kome je onemogućeno nesmetano odvijanje saobraćaja i praktično grad je presječen po sredini.
Osim saobraćajne komponente, most u Gradišci koji će predstavljati glavni ulaz iz Evrope u BiH i Republiku Srpsku, nosiće određene razvojne šanse i za Gradišku i za cijelu RS. U tom smislu, u neposrednoj blizini mosta i novog graničnog prelaza i carinskog terminala, planiramo izgradnju poslovnih zona.
eKapija: Koji su po vama najvažniji elementi koje svaka lokalna zajednica treba da obezbijedi kako bi se investitor osjećao dobrodošlim?
- Povoljno poslovno okruženje, infrastrukturna izgrađenost i proaktivna i fleksibilna administracija, odnosno ubrzane procedure.
eKapija: Da li bi Gradiška, uz saobraćajnu infrastrukturu koja je dobro razvijena, mogla da postane ključno mjesto u BiH za strane investicije?
- Gradiška ima realnu šansu da postane ključno mjesto za strane investicije zbog strateške lokacije na granici sa EU, pristupa tržištu od preko 500 miliona kupaca, jednostavnog pristupa međunarodnim tržištima - nalazi se na čvorištu poslovnih puteva na balkanskom poluostrvu, zatim najvećeg tranzitnog graničnog prelaza u BiH međunarodnog karaktera, te nižih troškova poslovanja nego u zemljama EU.
Tu su još i lokacije sa neophodnom infrastrukturom, odnosno greenfield i brownfield lokaliteti, stimulativne cijene zemljišta i zakupa prostora, kvalifikovana radna snaga, kao i proaktivna i fleksibilna administracija, odnosno ubrzane procedure.