Siđimo do rijeke - Kej sa ljetnom scenom, pješačkim i biciklističkim stazama dao bi novu sliku Trebinja (FOTO)
Lijeva obala rijeke Trebišnjice u Trebinju, na potezu do Kamenog mosta do zgrade bivše željezničke stanice, mogla bi da postane omiljeno mjesto za okupljanje i relaksaciju građana i gostiju tog grada. Ovom idejom vodila se mlada arhitektica Andrea Vukasović, koja se u svom diplomskom radu na banjalučkom Arhitektonskom fakultetu bavila uređenjem dijela Obale Luke Vukalovića.
Zona skvera, gradske terase, kajak-kanu kluba, te zona za djecu, sadržaji su koji bi svojom atrakcijom privukli građane i oživjeli ovaj dio obale Trebišnjice. Prema riječima Andree Vukasović, sada studentice prve godine Master studija na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, koncept projekta se zasniva na ideji kreiranja tzv. "scene za gradski život".
- Pod pojmom "scene" podrazumijeva se mreža različitih prostora i ambijenata koji bi pospješili javni prostor i javni život grada Trebinja uopšte, s tim da je akcenat bio na projektovanju otvorenih javnih prostora - kaže Vukasović za portal eKapija.
Dodaje da je projektom predviđena izgradnja keja uz rijeku i to na dva nivoa.
- Prva promenada je smještena u okviru već postojeće ulice, a druga je projektovana na samom rubu obale, odignuta za jedan metar od nivoa vode. U okviru njih predviđene su pješačka i biciklistička staza, kao i elementi mobilijara u vidu klupa, osvjetljenja i slično.
Ovi sadržaji se kroz Prijedlog uređenja dijela Obale Luke Vukalovića uvezuju kroz četiri funkcionalno i ambijentalno različite zone. Kako objašnjava naša sagovornica, zona skvera je namijenjena za različite vrste društvenog okupljajnja, dok je u svakodnevici to prostor predaha i relaksacije.
Dalje, zona gradske terase je prostor ljetne scene. Na njoj se mogu odvijati filmske projekcije, odigravati predstave i različiti performansi.
- S druge strane, budući da se sa ove tzv. terase pružaju krasne vizure ka jednom od simbola grada Trebinja - Starom gradu, i kućama u vidu vertikalnog ruba koje se ogledaju u vodi, ovo je i mjesto kontemplacije i susreta sa duhom minulog vremena - kaže Vukasović.
Tu je i zona kajak-kanu kluba sa gledalištem namijenjena prvenstveno sportsko-rekreativnim sadržajima. Autorka projekta objašnjava da je u okviru te zone projektovan mol kao pristanište za kajake i čamce, ali i gledalište sa koga se mogu pratiti dešavanja poput takmičenja za sportove na vodi.
- Cijeli ovaj prostor funkcioniše i kao ljetna plaža. Ispred gledališta je projektovana plitka vodena površina, koja služi za rashlađivanje u vrelim ljetnim mjesecima. Na rubu ove zone smještene su javne sanitarije i garderobe, kao i lounge bar sa krasnim vizurama ka rijeci i gradu.
Četvrta zona ispred zgrade bivše željezničke stanice je prostor predviđen za dječiju igru i rekreaciju. - Najatraktivniji dio ove zone su fontane u vidu prskalica, pa je ovo mjesto wet play-a, odnosno dječije igre koja uključuje element vode - navodi Andrea Vukasović.
Kako kaže, prilikom projektovanja naročito se vodilo računa da svaka promjena bude suptilna i da ne naruši postojeći duh i kvalitet mjesta.
- Sve intervencije koje su predviđene, bilo da je riječ o izmjenema već postojećih struktura ili o kreiranju novih, uklapaju se u postojeću arhitekturu grada i principe gradnje koji na ovom prostoru postoje oduvijek. Autohtoni materijali za ovo podneblje su kamen i drvo, pa su oni predviđeni i u ovom projektu.
Budući da sada Obala Luke Vukalovića gotovo nema sadržaja, Vukasović kaže da bi najveća promjena bila upravo njeno aktiviranje.
- To bi dalo povoda građanima da se zadrže na obali i tu provedu veći dio slobodnog vremena. Svjedoci smo da je sfera javnog života u gradovima generalno izgubila na svojoj snazi. S jedne strane ljudi imaju malo slobodnog vremena, a s druge ne postoje adekvatni javni prostori koji bi ljudima bili dovoljno atraktivni da se u njima zadrže. Jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta jeste obogatiti javni gradski prostor Trebinja.
Upravo zbog te suptilnosti i promjena koje nisu drastične, ovakav projekat je krajnje realan i izvodljiv za naše uslove, kaže sagovornica eKapije.
- Osim toga, projektovanje po principu zona i njihovog međusobnog povezivanja, omogućilo bi faznu gradnju što je svakako značajno prilikom realizacije ovakvih projekata.
Andrea Vukasović je za Prijedlog uređenja dijela Obale Luke Vukalovića u Trebinju dobila i nagradu na ovogodišnjem Salonu urbanizma u Sremskoj Mitrovici, koji organizuje Udruženje urbanista Srbije. Rad je prijavila zajedno sa mentorkom doc. dr Malinom Čvoro u kategoriji studentskih radova.
- U toj kategoriji na izložbi su predstavljena ukupno 32 rada, a dodijeljeno 11 nagrada. Jedna od nagrada dodijeljena je i mom radu. Iako je cilj bio napraviti urbanističku studiju i ispitati mogućnosti transformacije dijela obale Trebišnjice za potrebe studentskog zadatka, izbor rada i dodjela nagrade dosta govore o njegovom potencijalu.
Kaže da u Trebinju posljednjih godina vlada trend uređenja riječnih obala i izgradnje kejeva, u odnosu na druge gradove RS, te se i ovaj projekat nadovezuje na već postojeći trend. S obzirom na pozitivne kritike rada, Vukasović se nada da će njena vizija skrenuti pažnju i probuditi interesovanje zajednice.
Ukoliko bi došlo do realizacije projeka, korist bi imali ne samo građani nego i turisti.
- Ne smije se zaboraviti i činjenica da je Trebinje jedan od najljepših gradova Bosne i Hercegovine, te da je u posljednje vrijeme postao izuzetno atraktivna turistička destinacija. Realizacijom jednog ovakvog projekta, grad bi dodatno dobio na atraktivnosti, te privukao veći broj turista. Samim tim, u dugoročnom smislu, grad bi imao dodatne beneficije - poručuje autorka ovog projekta.
Vedrana Džudža
Zona skvera, gradske terase, kajak-kanu kluba, te zona za djecu, sadržaji su koji bi svojom atrakcijom privukli građane i oživjeli ovaj dio obale Trebišnjice. Prema riječima Andree Vukasović, sada studentice prve godine Master studija na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, koncept projekta se zasniva na ideji kreiranja tzv. "scene za gradski život".
- Pod pojmom "scene" podrazumijeva se mreža različitih prostora i ambijenata koji bi pospješili javni prostor i javni život grada Trebinja uopšte, s tim da je akcenat bio na projektovanju otvorenih javnih prostora - kaže Vukasović za portal eKapija.
Dodaje da je projektom predviđena izgradnja keja uz rijeku i to na dva nivoa.
- Prva promenada je smještena u okviru već postojeće ulice, a druga je projektovana na samom rubu obale, odignuta za jedan metar od nivoa vode. U okviru njih predviđene su pješačka i biciklistička staza, kao i elementi mobilijara u vidu klupa, osvjetljenja i slično.
Ovi sadržaji se kroz Prijedlog uređenja dijela Obale Luke Vukalovića uvezuju kroz četiri funkcionalno i ambijentalno različite zone. Kako objašnjava naša sagovornica, zona skvera je namijenjena za različite vrste društvenog okupljajnja, dok je u svakodnevici to prostor predaha i relaksacije.
Dalje, zona gradske terase je prostor ljetne scene. Na njoj se mogu odvijati filmske projekcije, odigravati predstave i različiti performansi.
- S druge strane, budući da se sa ove tzv. terase pružaju krasne vizure ka jednom od simbola grada Trebinja - Starom gradu, i kućama u vidu vertikalnog ruba koje se ogledaju u vodi, ovo je i mjesto kontemplacije i susreta sa duhom minulog vremena - kaže Vukasović.
Tu je i zona kajak-kanu kluba sa gledalištem namijenjena prvenstveno sportsko-rekreativnim sadržajima. Autorka projekta objašnjava da je u okviru te zone projektovan mol kao pristanište za kajake i čamce, ali i gledalište sa koga se mogu pratiti dešavanja poput takmičenja za sportove na vodi.
- Cijeli ovaj prostor funkcioniše i kao ljetna plaža. Ispred gledališta je projektovana plitka vodena površina, koja služi za rashlađivanje u vrelim ljetnim mjesecima. Na rubu ove zone smještene su javne sanitarije i garderobe, kao i lounge bar sa krasnim vizurama ka rijeci i gradu.
Četvrta zona ispred zgrade bivše željezničke stanice je prostor predviđen za dječiju igru i rekreaciju. - Najatraktivniji dio ove zone su fontane u vidu prskalica, pa je ovo mjesto wet play-a, odnosno dječije igre koja uključuje element vode - navodi Andrea Vukasović.
Kako kaže, prilikom projektovanja naročito se vodilo računa da svaka promjena bude suptilna i da ne naruši postojeći duh i kvalitet mjesta.
- Sve intervencije koje su predviđene, bilo da je riječ o izmjenema već postojećih struktura ili o kreiranju novih, uklapaju se u postojeću arhitekturu grada i principe gradnje koji na ovom prostoru postoje oduvijek. Autohtoni materijali za ovo podneblje su kamen i drvo, pa su oni predviđeni i u ovom projektu.
Budući da sada Obala Luke Vukalovića gotovo nema sadržaja, Vukasović kaže da bi najveća promjena bila upravo njeno aktiviranje.
- To bi dalo povoda građanima da se zadrže na obali i tu provedu veći dio slobodnog vremena. Svjedoci smo da je sfera javnog života u gradovima generalno izgubila na svojoj snazi. S jedne strane ljudi imaju malo slobodnog vremena, a s druge ne postoje adekvatni javni prostori koji bi ljudima bili dovoljno atraktivni da se u njima zadrže. Jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta jeste obogatiti javni gradski prostor Trebinja.
Upravo zbog te suptilnosti i promjena koje nisu drastične, ovakav projekat je krajnje realan i izvodljiv za naše uslove, kaže sagovornica eKapije.
- Osim toga, projektovanje po principu zona i njihovog međusobnog povezivanja, omogućilo bi faznu gradnju što je svakako značajno prilikom realizacije ovakvih projekata.
Andrea Vukasović je za Prijedlog uređenja dijela Obale Luke Vukalovića u Trebinju dobila i nagradu na ovogodišnjem Salonu urbanizma u Sremskoj Mitrovici, koji organizuje Udruženje urbanista Srbije. Rad je prijavila zajedno sa mentorkom doc. dr Malinom Čvoro u kategoriji studentskih radova.
- U toj kategoriji na izložbi su predstavljena ukupno 32 rada, a dodijeljeno 11 nagrada. Jedna od nagrada dodijeljena je i mom radu. Iako je cilj bio napraviti urbanističku studiju i ispitati mogućnosti transformacije dijela obale Trebišnjice za potrebe studentskog zadatka, izbor rada i dodjela nagrade dosta govore o njegovom potencijalu.
Kaže da u Trebinju posljednjih godina vlada trend uređenja riječnih obala i izgradnje kejeva, u odnosu na druge gradove RS, te se i ovaj projekat nadovezuje na već postojeći trend. S obzirom na pozitivne kritike rada, Vukasović se nada da će njena vizija skrenuti pažnju i probuditi interesovanje zajednice.
Ukoliko bi došlo do realizacije projeka, korist bi imali ne samo građani nego i turisti.
- Ne smije se zaboraviti i činjenica da je Trebinje jedan od najljepših gradova Bosne i Hercegovine, te da je u posljednje vrijeme postao izuzetno atraktivna turistička destinacija. Realizacijom jednog ovakvog projekta, grad bi dodatno dobio na atraktivnosti, te privukao veći broj turista. Samim tim, u dugoročnom smislu, grad bi imao dodatne beneficije - poručuje autorka ovog projekta.
Vedrana Džudža
Fotogalerija
